1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bukureštu smetaju „separatisti"

1. januar 2019.

Rumunija danas preuzima predsedavanje EU koja je u krizi. A i sama država koja je tek od 2007. u EU ima dovoljno svojih problema. Centralna vlast optužuje gradove u kojima vlada opozicija zbog „separatizma".

https://p.dw.com/p/3AqOX
Bukarest - Parlamentspalast
Foto: picture-alliance/dpa/C. Schmidt

Brdovito područje Karpata je specifično i sve samo nego bogato, prostire se preko Rumunije, Ukrajine, Mađarske, Slovačke pa sve do Poljske - pasoši su različiti, jezik takođe, ali problemi su skoro isti.

Evropa regiona je inicijativa koja već odavno postoji i na nivou Evropske unije, ali tek što su pokrajinska veća okruga Maramureš i Satu Mare na severu Rumunije odlučila da se priključe Evropskom regionu Karpata, centralna vlada Bukurešta je pokrenula pravu hajku protiv ove „izdaje".

Nacionalistička televizija Antena 3 javlja o „manevru za podelu Rumunije", tabloid Evenimentul tieli pita „Da li će se Transilvanija otcepiti?", a i rumunski političari u Bukureštu na sav glas govore o „pretnji integritetu" Rumunije i o opasnom „separatizmu". Vlada u Bukureštu je zabranila tim okruzima bilo kakvo udruživanje u nekakve nadnacionalne regione: njihova odluka „potkopava teritorijalnu celovitost i sigurnost".

Rumänien -  Arad
AradFoto: Imago/Westend61

Gde vlada opozicija, novca - nema

Sukob se počeo zaoštravati nakon što su gradonačelnici četiri najvažnija grada Transilvanije - Arad, Oradea, Kluž i Temišvar - sklopili sporazum o međusobnoj saradnji pod nazivom Savez zapada, jer Karpati i leže na zapadu Rumunije. Sve to nema veze sa politikom - gradovi su hteli da bolje sprovode projekte za infrastrukturu i privredu, a to ciljano podstiče i EU posebnim fondovima.

Ali nakon ovog političkog lova na veštice separatizma i ovi gradonačelnici su prisiljeni da pravdaju svoje postupke: Ilije Bolođan iz grada Oradea kategorički tvrdi da oni nemaju nikakav separatistički plan. George Fala iz Arada objašnjava da se „jednostavno radi o ekonomskoj saradnji" na koju imaju pravo i po Ustavu te zemlje.

No u Rumuniji je izuzetno snažan duh centralizma: Bukurešt je sve! To je pak jedan od korena i korupcije u Rumuniji, smatra politolog Kristoan Privulesku: „Mnogo novca se deli samo klijentima vladajuće stranke. U područja u kojima vlada opozicija dolazi malo ili ništa."

Rumänien - Oradea
OradeaFoto: picture-alliance/robertharding/M. Cristofori

I tu je problem: u sva ta četiri grada Transilvanije je pobedila opoziciona stranka PNL pa su tako i sva četiri gradonačelnika članovi te stranke.

„Već tri godine nismo dobili iz Bukurešta nikakav dodatni novac za velike investicije", žali se gradonačelnik Arada. Shvatili su da im je bolje da zajedno apliciraju za novac EU jer to je ionako region za koji se Bukurešt malo brine: putevi su loši ili uopšte ne postoje, treba poboljšati javni prevoz, novca treba i za bolnice i za zdravstvo.

Ipak, u ovoj regionalnoj inicijativi se ne može prevideti politička dimenzija: udruženje je stvoreno samo nekoliko dana nakon proslave sto godina od „Velikog ujedinjenja" kojom su se ta područja koja su pripadala Austrougarskoj nakon Prvog svetskog rata priključila kraljevini Rumuniji. Ta istorijska odluka o priključenju i danas uzbuđuje mnoge duhove, jer slično kao i u Hrvatskoj ili Sloveniji, nekadašnji podanici Beča su verovali kako će im i u novoj državi to priključenje garantovati određenu samostalnost i prava nacionalnih manjina.

Rumänien - Cluj-Napoca
Kluž-NapokaFoto: Imago/robertharding/M. Nagy

Zato i gradonačelnici ovih gradova Transilvanije objašnjavaju kako oni ničim ne dovode u pitanje pripadnost Rumuniji, ali u zajedničkoj izjavi i pišu: „Odluka iz Alba Julije je budućim naraštajima odredila projekt zajedničke države koja neće biti opterećena centralizmom i birokratijom. Jer kruti centralizam i birokratija služi kasti političara i državnih službenika, a ne građanima."

„Zajednički su nam samo jezik i loši putevi"

Opet slično kao i prilikom stvaranja države južnih Slovena, tako ni u Transilvaniji nikad nije potpuno nestao ponos zbog činjenice da je ta regija Austrougarske sve do 1918. bila i bogatija i razvijenija od ostatka zemlje kojoj su se priključili. Povrh toga, za dve godine se u Rumuniji održavaju izbori i za parlament i za pokrajinske uprave. Utoliko je i ova odluka o udruživanju u Savez zapada važna poruka građanima koji žive u tom području - koja stranka zaista zastupa njihove interese.

Rumänien - Timisoara
TemišvarFoto: Imago/robertharding/I. Trower

Jer ne može se reći ni da ne postoji želja da se krene sopstvenim putem. Još 1998. je publicista iz Kluža-Napoke Sabin German objavio pamflet „Ja sam sit Rumunije" koji je dobro poznat u čitavoj Rumuniji u kojem piše kako se „Evropa i Transilvanija završavaju na Karpatima. Osim jezika i loših puteva nemamo ničeg zajedničkog. Ja sam sit Rumunije i želim moju Transilvaniju." Nakon toga se razmišljalo i o tužbi protiv Germana zbog „veleizdaje".

Gradonačelnici gradova Transilvanije, uprkos napadima u medijima, ne moraju da strahuju od nečeg sličnog, jer imaju podršku i mnogih drugih gradonačelnika – naravno, redom iz provincije. I oni razmišljaju o nekakvim oblicima regionalne saradnje. Politikolog Pirvulesku nije sasvim siguran da će to biti uspešna pobuna protiv centralne vlade u Bukureštu, ali je uveren: „Koncept centralizma je u Rumuniji propao."

Rumänien Revolte Menschen auf einem Gepanzertem Fahrzeug
Rumunska revolucija 1989. je počela u Temišvaru 23.12.1989.Foto: AP

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android