Budućnost megalopolisa
Uskoro će dve trećine žitelja Zemlje živeti u gradovima. Mnogi nisu spremni za ekspanziju. To je veliki izazov za urbaniste i gradske planere. Kako rešiti pitanja kao što su otpad, saobraćaj, čist vazduh, voda, hrana.
Mumbaj
Prema prognozama UN, broj stanovnika na Zemlji će do 2050. porasti na devet milijardi. Dve trećine će živeti u gradovima poput Mumbaja. Pred gradskim ocima je veliki zadatak da infrastrukturu prilagode rastućem broju stanovnika. Potrebni su, između ostalog, više jeftinih stanova i bolja obrazovna ponuda.
Kejptaun
U mnogim gradovima je nagli porast broja stanovnika izazvao munjevitu ekspanziju siromašnih četvrti poput Kajelit taunšipa (na slici) u Kejptaunu u Južnoj Africi. U Africi, Aziji i Južnoj Americi milioni stanovnika žive u siromašnim četvrtima bez kanalizacije, vodovoda ili struje.
Santa Monika
No urbanizacija skriva i nove šanse. U Santa Moniki u Kaliforniji gradske vlasti su u središtu grada za siromašne radnike uredile zgrade koje funkcionišu po ekološkom principu. Colorado Court je bila jedna od prvih energetski neutralnih zgrada u SAD.
Nju Delhi
Gradovi su od pamtiveka nastajali na vodama. Najveći zadatak gradova u budućnosti će biti - dovoljno pitke vode za rastući broj građana. Mnogi gradovi u Indiji su već sad prisiljeni uvoziti vodu iz drugih regija.
Kampala
Posebno u zemljama u razvoju rastući broj stanovnika u gradovima predstavlja dodatno opterećenje za ionako nestabilnu poljoprivredu i snabdevanje hranom. U glavnom gradu Ugande Kampali vlada podstiče izgradnju urbanih bašti.
Kopenhagen
Razgranata saobraćajna mreža je važna za funkcionisanje nekog grada. No, rastući broj stanovnika, je izazov i za ovaj deo infrastrukture. Kopenhagen želi da do 2025. funkcioniše po principu neutralnosti klime i nudi jednu od najrazvijenijih mreža biciklističkih staza na svetu.
Bogota
Kolumbijska metropola Bogota od 2000. pokušava da probleme u saobraćaju riješi sistavom TransMilenio. Pritom se radi o mreži brzih autobusa koji u međuvremenu prevoze preko dva miliona putnika dnevno. Sledeći korak je da se autobusi na dizel zamene hibridnim i električnim.
Stokholm
Rešavanje problema velike količine otpada je jedan od najvećih izazova savremenih gradskih uprava. Paljenjem smeća u Švedskoj se greju stanovi, samo jedan posto završi na otpadu.
Meksiko Siti
Gradovi su i izvor zagađenja vazduha. Početkom godine, koncentracija smoga u Meksiko Sitiju je bila tolika da su gradske vlasti zabranile saobraćaj i građanima naložile da ostanu u svojim kućama. Grad je počeo i dodatno ozelenjavanje površina a Torre de Especialidades je bolnica sa fasadom koja upija smog.
Frajburg
Gradovi su odgovorni i za 70 posto štetnih gasova. Kopenhagen, Vankuver i Malme, su među prvima kada je u pitanju smanjenje tih štetnih gasova. Slično je i u nemačkom Frajburgu koji pojačano ulaže u Sunčevu energiju, ekološka prevozna sredstva i recikliranje. Cilj ovog grada je da postane klimatski neutralan do 2015.
Singapur
Zelene površine su preko potrebne gradovima. I to ne samo zbog sporta i rekreacije nego i zbog zdravije okoline jer između ostalog leti smanjuju vrućine. Dobar primer za mnogo zelenila uprkos visokoj koncentraciji stanovništva je Singapur. Ovde se nalaze i futuristički projekti poput ovog drveća od čelika koje sakuplja sunčevu energiju i kišnicu kojom se navodnjavaju parkovi.