1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Budni i na desno oko

19. decembar 2019.

Desničarski ekstremisti sve više seju mržnju – kako na ulici tako i na internetu. Njihov broj je u porastu, a sve više ubistava potresa Nemačku. Službe bezbednosti iz toga konačno izvlače pouke, smatra Marsel Firstenau.

https://p.dw.com/p/3V3oX
Demonstration von Rechtsextremisten  in Karlsruhe-Durlach
Foto: picture-alliance/dpa/U. Deck

Lista strahota sve je duža i duža. U Hesenu je navodni neonacista ubio političara Valtera Libkea, u Saksoniji Anhalt su u pokušaju upada u prepunu sinagogu u gradu Haleu dve osobe izgubile život. Svakodnevno se u Nemačkoj napadaju ljudi zbog njihove boje kože, vere ili seksualne orjentacije. Prema podacima Službe za zaštitu ustavnog poretka, u Nemačkoj trenutno ima 12.700 desničarskih ekstremista spremnih na nasilje. Poređenja radi, 2011, kada su na svetlo dana izašla ubistva koje su počinili pripadnici Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), bilo ih je 9.800.

A kada je već reč o NSU, zaključak Istražnog odbora nemačkog Bundestaga glasio je ovako: „Država je u potpunosti zakazala“. U centru kritika našli su se i policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka. Oni, uprkos jasnim indicijama, dugo nisu hteli da u seriji ubistava i bombaških napada prepoznaju rasističke motive. Šefovi tih službi i političari obećavali su poboljšanja, ali uprkos promenama na vrhu i organizacionim promenama, sve je i dalje bilo u velikoj meri neefikasno.

Fatalno fiksiranje islamističkog terora

Šta je dovelo do toga? O tome se mišljenja razlikuju. Ali jedno objašnjenje moglo bi sigurno da bude tačno: dugo se fiksirao islamistički teror. Nakon napada na berlinskom božićnom vašaru u decembru 2016, bezbednosne službe smatrale su da da su njihove procene na surov način potvrđene. Ali, ipak su istovremeno morale da dozvole i kritike na svoj račun – da su zanemarile desničarsku scenu.

Kada je reč o Službi za zaštitu ustavnog poretka, kritičari tu ukazuju na vezu s njenim 2018. smenjenim šefom, Hans-Georgom Masenom. Neki su za njega rekli da gaji simpatije za Alternativu za Nemačku (AfD), partiju koja sve više klizi u desničarski i nacistički milje. Tu stranku, osnovanu 2013, Masenov naslednik Tomas Haldenvang je 2019. označio kao „sumnjivi slučaj“. To je u suštini uvod u nadgledanje od strane tajnih službi.

Prekid s teorijom „počinilaca pojedinaca“

Najkasnije nakon te razumljive odluke, više nije bilo razloga da se sumnja u odlučnost Službe za zaštitu ustavnog poretka u borbi protiv desničarskih ekstremista. Konačno je prošlo vrijeme u kojem je opasnost zdesna bila olako tumačena kao da se radi o počiniocima pojedincima. „Smatram da je tu u međuvremenu previše pojedinačnih slučajeva“, jasno je izjavio šef Službe za zaštitu ustavnog poretka Haldenvang.

Marsel Firstenau, DW
Marsel Firstenau, DWFoto: DW

Naravno, govoriti neuvijeno ipak nije isto što i delovati na odgovarajući način. Ali, već i ovo zaslužuje pohvale. Od ovog leta, naime, jedan novoformirani tim njegove službe zadužen je za desničarske ekstremiste. Tako će, između ostalog, ubuduće i odeljenje naučne ekspertize da bude ojačano s dodatnih 300 radnih mesta.

Ugodan samokritički ton

Isto tako je prošlost i očigledno pogrešno shvaćeni obzir prema desničarskim ekstremistima u sopstvenim redovima. To važi i za Saveznu kriminalističku službu. Na njenom čelu je Holger Minh, a on je na istom kursu kao i njegov kolega iz Službe za zaštitu ustavnog poretka. Ubrzo bi trebalo da bude izrađena „Slika stanja desničarskog ekstremizma“ u svim državnim službama – u kojima je, inače, zaposleno 4,7 miliona ljudi. Tu se računa i Bundesver, koji se 2017. našao na naslovnim stranama zbog navodne desničarsko ekstremističke mreže vojnika Franka A.

Dobar znak je to što se iz nemačkih službi bezbednosti čuju samokritični tonovi. Kada policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka počiste ispred svog praga, tada je njihov angažman protiv svih neprijatelja demokratije mnogo verodostojniji. A to je dugo i mnogo nedostajalo. Desničarski ekstremisti mogli su čak i da se osete ohrabreni, jer u najgorem slučaju nisu uopšte osećali da ih neko progoni.

Niko više ne skida pogled s desničarskih ekstremista

Savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer, u čijoj su nadležnosti policija i Služba za zaštitu ustavnog poretka, izgovorio je ono što je suština: „To je trebalo ranije ozbiljno shvatiti!“ Pod tim je mislio na 2000. godinu i početak „krvavog traga“ terorističke grupe NSU. A taj „trag“, ni nakon napada na sinagogu u Haleu 2019. nažalost nije okončan. Pa ipak, tamo svuda gde je nadležan ministar unutrašnjih poslova, sada niko više ne gleda u stranu. Službe podređene Zehoferu konačno su budne i na desno oko.

Berlin: Građanske patrole desnih ekstremista

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android