1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bon, Marburg i Bohum imaju najbolje istrazivacke institute

26. januar 2007.

Mnogi istraživači iz Srednje i Istočne Evrope, dolaze svake godine u Nemačku kao stipendisti ili u okviru programa razmene. Na taj način i oni profitiraju od projekata koji pružaju bolju superviziju medjunarodnim istraživačima.

https://p.dw.com/p/BATv
Istraživački centar za nanotehnologiju u Bonu
Istraživački centar za nanotehnologiju u BonuFoto: dpa

Projekat su osnovale fondacije Aleksander fon Humbolt i nemački Telekom. 125 hiljada evra predvidjeno je za izgradnju takozvanih „centara za dobrodošlicu“ na nemačkim unverziteteima. Biserka Račeva se raspitala na kojim univerzitetima su najbolji uslovi za rad:

Nemački univerzitet je već godinama zreo za promene. Uprkos krizama koje ga prate, univerzitet pokazuje znake oporavka. U vremenu globalizacije on pokušava da se bolje pozicionira modernizaciojom menadžmenta i inicijativama za razvoj. “Internacionalizacija”. To je ključna reč promena. A šta se iza nje zapravo krije? Svakako činjenica da Nemačka sve više privlači medjunarodne studente, ali i visokokvalifikovane naučnike. Brojno, vredna je pomena grupa naučnika i stipendista iz Srednje i Istočne Evrope. Oni čine 25 odsto od ukupno 20 hiljada medjunarodnih talentovanih naučnika, koji se bave istarživačkim radom u Nemačkoj. Ali zašto se jedan istraživač odlučuje ze neki od nemačkih fakulteta kada postoji oštra konkurencija renomiranih instituta za istraživanje u Evropi i svetu?

Jelena Sekulić iz Srbije, je stipendista fondacije Aleksander fon Humbolt. Angažovana je na projektu iz anorganske hemije, na Univerzitetu Rur u Bohumu. O svojim iskustvima Jelena kaže:

“NAkon odbranjenog doktorskog rada, htela sam da nastavim da se bavim svojim istraživačkim projektom. Na internetu sam se informisala o istraživački minstitucijama koje odgovaraju mojoj oblasti interesovanja. Mislim da je za moj izbor odlučujuće bilo da postoji visok kvalitet istraživanja na Institutu”, kaže Jelena Sekulić.

Ali za neke istraživače je pored renomea koju ima neka istraživačka grupa, isto toliko bitno da imaju podršku kolega, radi što boljeg integrisanja u novu sredinu.

Naučnik iz oblasti ekonomije, Merim Kašumović iz Bosne i Hercegovine, stipendista je DADa na Univerzitetu u Marburgu. On kaže:

“Odlučio sam se za manji univerzitet, jer mi je ovde sve nekako domaće, poznato. Do sada je sve išlo dobro, praktično od prvog trenutka, kada sam napustio rodni grad Tuzlu. Preko odeljenja za medjunarodne odnose, pronašao sam mentora, profesora Koma, koji mi je takodje pomogao oko praktičnih stvari. Koji autobus i voz idu do kuće, i uopšte da se uklopim u novom okruženju, ali i drugi su ovde veoma ljubazni.”

“Centri za dobrodošlicu” predstavljaju projekat u kome se takmiče univerziteti u Nemačkoj. Marburg, pored Bohuma i Bona pripada pobednicima, koji su dobili po 125 hiljada evra za izgradnju takozvanih “centara za dobrodošlicu medjunarodnih istraživača”. Oni su se svojim programima izdvojili iz grupe od 35 univerziteta.

Šefica projekta Dr. Barbara Šeldon iz Fondacije Aleksander fon Humbolt kaže:

“Medjunarodni istraživači donose nove ideje, nove metode iz inostranstva, i time doprinose da su naši univerziteti ili istraživačke institucije na samom vrhu u oblasti nauke. U medjuvremenu je postalo skoro nesporno, da je uspeh Nemačke kao baze istraživačkog rada neodvojiv od medjunarodne saradnje. Idejom o “centrima za dobrodošlicu” koji sami sadrže puno ideja, da podržimo medjunarodne istraživače”, kaže dr. Barbara Šeldon.

Za centre je izuzetno bitno popvezivanje medjunarodnih istraživača u persnalnom i administrativnom smislu, ali i povezivanje sa ostalim kolegama u institutu, na kojem rade kao gostujuci naučnici. Na primer koncept Univerziteta u Bonu je da se obezbedi snažna veza planiranog centra sa nekim drugim istraživačkim institutom. ZA univerzitet u Bohumu da postoji mentorstvo kao obaveza koja prevazilazi prostorije univerziteta, a za univerzitet u Marburgu da se sa stvore timovi supervisora sačinjenih od profesora koji nisu više u aktivnom radnom odnosu.