1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bolje u pokret nego u stranku

21. oktobar 2010.

Širom sveta, političke stranke gube poverenje građana. Građani nalaze druge načine za izražavanje svoje političke volje. Za mlade, delovanje u civilnim pokretima je mnogo privlačnije od angažovanja u strankama.

https://p.dw.com/p/PjsF
Antinuklearni protesti u MinhenuFoto: picture alliance/dpa

„Prošle godine, za vreme boravka u Argentini, za poslanike Bundestaga sam glasao dopisnim putem. To mi je bilo važno. Ali, demonstriranjem i sebi i drugima mnogo jasnije stavljam do znanja šta zapravo mislim“, kaže 20-godišnji Fabio. Ovaj momak iz Kelna je posle jedne godine provedene u inostranstvu ponovo u Nemačkoj. Studira u Bonu i godinama je politički angažovan. Od svoje šesnaeste godine redovno učestvuje na demonstracijama protiv rasizma, diskriminacije, desnog ekstremizma – ali i protiv politike. Na primer, protiv produženja roka rada nuklearnih elektrana u Nemačkoj, ili protiv smanjivanja sredstava namenjenih obrazovanju. U političkim strankama ne vidi mogućnost svog demokratskog delovanja u društvu: „Čak i kada bi se stopostotno slagali sa mnom, što ne čine, ne vidim da bih imao prostora za proboj sopstvenih stavova“. Iako stalno izlazi na izbore, Fabio smatra da političke stranke ne zastupaju stvarno njegove stavove i zbog toga se radije angažuje u protestnim pokretima.

Globalizacija nepravednih interesa

Ne samo u Nemačkoj, već i širom sveta, sve više ljudi se angažuje u pokretima umesto u strankama. Široko je rasprostranjeno uverenje da političarima nije stalo do interesa građana, kao i da demokratiju ne sme da čini samo krstić na glasačkom listiću. Globalno civilno društvo je naročito angažovano u klimatskoj politici. Gotovo da i nema nekog međunarodnog događaja koji ne prate različite nevladine organizacije i interesne grupe. Oko pregovora o klimi, ali i drugih globalnih tema angažuju se milioni ljudi. Veliki deo civilnog društva smatra da globalizacija predstavlja pre svega globalizaciju nepravednih ekonomskih interesa. S tim u vezi se posebno ističu takozvani milenijumski ciljevi Ujedinjenih nacija: u oktobru 2009, 173 miliona ljudi širom sveta su izašli na ulice da bi svojim vladama uputili zahtev da učine više na ostvarenju tih ciljeva.

„Već prema tome kakve su demonstracije i policija se drukčije ponaša. Kada demonstriraju đaci ili sindikati, i policija je opuštena. Tu atmosfera pomalo liči na karnevalsku. Ali na antifašističkim ili militantnim demonstracijama, jasno je, i pre nego što demonstranti izazovu nasilje, represivna sredstva policije ga tako reći izazivaju“, kaže Fabio. Civilno društvo je odavno globalizovano, a političari uzaludno traže horizont koji seže dalje od sledećeg mandata.

Autori: Hele Jepesen/Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković