1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bolje pričati o autoputu nego o politici

2. maj 2019.

Dodik i Džaferović su u poseti Erdoganu što je prilika da se u analizama opet probistri balkanska geopolitika. Međutim, sagovornici DW kažu da je pametniji pričati o investicijama i interesima umesto krupnoj politici.

https://p.dw.com/p/3HnQh
Foto: BH Presidency

Dvojica članova Predsedništva BiH, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, na poziv prеdsеdnikа Тurskе Redžepa Erdogana borave u zvaničnoj poseti Turskoj. U Ankaru je pozvan i treći član Predsedništva Željko Komšić koji „iz opravdanih razloga“ ne može da putuje.

Najavljeno je potpisivanje novog Ugovora o slobodnoj trgovini dve zemlje kada su u pitanju usluge i javne nabavke. „BiH je, pored Singapura, jedina zemlja kojoj je Turska dozvolila slobodan pristup uslugama i trgovini“, kazao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, pojašnjavajući da bi BiH sada u Tursku godišnje trebalo da izvozi oko 15.000 tona mesa.

Dodik je uoči posete izjavio da je poboljšanje ekonomskih odnosa glavni motiv posete Ankari. Dodao je da će nastojati da „otkoče“ razgovore o turskoj podršci izgradnji auto-puta koji bi trebalo da poveže Beograd i Sarajevo, ali i da će se razgovarati i o „brojnim političkim pitanjima“.

Dodik se nada da će turski zvaničnici sugerisati da se u BiH prvo formira vlast, a tek onda razgovara o Akcionom planu za članstvo u NATO (MAP). „Očekujem da to čujem od Erdogana, što bi značilo da su se ovi u Sarajevu prekombinovali kada je reč o opstrukciji formiranja vlasti“, rekao je Dodik.

Bošnjački političari, međutim, podsećaju da se BiH već opredelila za MAP i priključenje NATO, što je regulisano i Zakonom o odbrani.

„Amortizacija“ Dodika?

Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su odnosi BiH i Turske „tradicionalno dobri“ te da se i od ove posete mogu očekivati dodatni impulsi. „Istina, vladajuća partija turskog predsednika je imala neuspeh na poslednjim lokalnim izborima, posebno u Ankari i Istanbulu, ali to najverovatnije neće uticati na najavljene projekte, među kojima su i zajedničke investicije i izvođenje radova na spajanju Sarajeva, Beograda i Istanbula.“

„Turska ima problema i sa američkim restrikcijama zbog suvišnog približavanja i saradnje Ankare sa Putinom i Moskvom i kupovine iranske nafte, ali će ostati kod zacrtanog plana dogovorene saradnje kada je BiH u pitanju“, dodaje Kučukalić za DW.

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina
Erdogan je prošle godine u Sarajevu dočekan pompeznoFoto: Klix.ba

Naš sagovornik veruje da „dobri“ odnosi Erdogana i ruskog predsednika Vladimira Putina mogu da „amortizuju“ pretnje Milorada Dodika secesijom Republike Srpske. „U situaciji kada je put BiH ka EU još neizvestan i dalek, nije loše imati dobre odnose i sa takvim silama kakve su Turska, Rusija ili Kina, kako zbog investicija, turizma i izvoza, tako i globalne politike i ekonomije“, ističe Kučukalić.

Velike utakmice pratiti sa tribina

Novinar BHRT Benjamin Butković pak kaže da BiH ima problem sa definisanjem spoljne politike, pa se to reflektuje i na bilateralne odnose. „Zbog 'istorijskog duga' prema SAD u zaustavljanju rata, BiH je već decenijama nekritički okrenuta prema Zapadu, a zbog geopolitičke pozicije prema EU. To je BiH dovelo u trajnu poziciju zavisnika i poslušnika koji pri tome ima problem da shvati da ni sa SAD ni sa EU nije u ravnopravnom partnerstvu.“

„Zato se u nekim krugovima postavlja pitanje treba li u odnosima s Ruskom Federacijom i Turskom, pa i Kinom zauzeti oprezniji stav, da ne bi naljutila svoje političke tutore“, kaže Butković za DW.

On naglašava da BiH u konkretnom odnosu s Turskom treba da vodi računa o svojim interesima, pre svih ekonomskim, kulturnim, ali i istorijskim. „Politički interesi svakako nisu jedinstveni u BiH, pa ih je zbog toga u klasičnom nacionalnom smislu nemoguće definisati. Sporni način vladavine turskog predsednika treba ostaviti da reši turski narod, (ne)poštovanje ljudskih prava Turci moraju rešavati zajedno s međunarodnim organizacijama koje se tim pitanjem bave, odnos prema genocidu nad Jermenima neka reše međunarodni sudovi i velike sile, BiH se tu svakako neće ništa bitno pitati“, kaže Butković.

Naš sagovornik zaključuje da „mala zemlja“ na razmeđi civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku, ostaviti se priče o „prijateljskim zemljama“, jer svet funkcioniše na bazi interesa, pa treba uzeti najviše što može i od Zapada i od Istoka, a velike utakmice pratiti sa tribina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android