1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Blokada gasa: Lukašenko preti praznom puškom

16. novembar 2021.

U svađi oko izbeglica, beloruski vladalac Aleksandar Lukašenko pripretio je EU da će zaustaviti tranzit ruskog gasa. Tako bi naljutio i Moskvu, koja ionako sve manje koristi gasovod Jamal preko beloruske teritorije.

https://p.dw.com/p/433Ds
Foto: Viktor Drachev/AFP/Getty Images

Ovih dana na naslovne strane medija dospela je vest da beloruski vlastodržac Aleksandar Lukašenko preti Evropi zaustavljanjem tranzita ruskog gasa. To je deo verbalnog rvanja koje prati izbegličku krizu na granicama Belorusije i Poljske (dakle EU), ali je pikantno što pretnja dolazi u vreme eksplozije cena gasa pred hladnu zimu.

Nedugo potom, ruski predsednik Vladimir Putin je izjavio da o Lukašenkovim namerama nije bio obavešten, te da se nada da on neće prekršiti bilateralni ugovor o tranzitu između Moskve i Minska.

Da li je time stvarno otklonjena opasnost da dođe do prekida isporuka preko gasovoda Jamal? I koliko je Evropi važan taj gasovod koji iz Rusije vodi kroz Belorusiju i Poljsku, sve do Nemačke?

-pročitajte još: Belorusija: Nemačka i preti i brine

Jedan izliv besa

Valja podsetiti da je Lukašenko u napadu besa pretio ne samo zaustavljanjem gasa, već i blokadom kamiona koji iz EU prevoze robu do Rusije. Time je već pretio početkom jula. Na te reči se Putin nije ni osvrnuo, premda Rusija pretežni deo potrošačkih dobara iz EU uvozi baš kamionima preko Belorusije.

Tek posle toga je Lukašenko, u improvizovanom govoru, pomenuo blokadu gasa kao mogući odgovor na sankcije koje mu ovih dana uvodi EU. Time beloruski predsednik preti da zapreči gasovod koji doduše ide kroz njegovu zemlju, ali joj ne pripada – stoprocentni vlasnik te gasne infrastrukture je ruski Gazprom.

Kontrolna stanica na granici Rusije i Belorusije
Kontrolna stanica na granici Rusije i BelorusijeFoto: DW/A. Burakov

Tehnički bi Lukašenko mogao da zavrne ventil – to je rekao i Putin u jednom televizijskom intervjuu – ali time bi grubo povredio postojeći pravni poredak što se nikome u Moskvi ne bi dopalo.

Ali, uzmimo da Minsk stvarno blokira gasovod Jamal. U tom slučaju bi Gazprom imao dovoljno opcija da opskrbi mušterije u zapadnoj i centralnoj Evropi, jer ruski gas teče preko tri koridora, od kojih je Jamal, gasovod sagrađen 1999. godine, daleko najmanji sa godišnjim kapacitetom od 33 milijarde kubnih metara zemnog gasa.

Putevi oko Belorusije

Severni tok 1, kapaciteta 55 milijardi kubika, direktno povezuje Rusiju i Nemačku dnom Baltičkog mora, dakle bez tranzitnih zemalja. Kroz gasovode koji vode kroz Ukrajinu, Gazprom je prema ugovoru obavezan da do 2024. godišnje pumpa 40 milijardi kubika. Ako bi ustrebalo, taj sistem gasovoda ka zapadnoj Evropi može da prenese i čitavih 140 milijardi kubika.

-pročitajte još: Severni tok 1 i 2 – simboli različitih epoha

Pored toga, Rusi od ove godine isporučuju gas i kroz Balkanski tok, kojim maksimalno 15,75 milijardi kubika ide do Bugarske, Srbije i Mađarske. To je produžetak Turskog toka koji kroz Crno more spaja Rusiju i Tursku (čitav projekat ranije se zvao Južno tok).

Naposletku, tu je potpuno završeni, ali sporni gasovod Severni tok 2, koji još nema dozvole za rad u Nemačkoj i EU. Tuda, paralelno s rutom Severnog toka 1, može da prođe još 55 milijardi kubika godišnje.

U prevodu, ako bi Lukašenko stvarno zavrnuo ventil, to bi za njega bila opasna igra sa ruskim rukovodstvom od kojeg Minsk zavisi ekonomski. Sa druge strane, Kremlj bi i tu situaciju pokušao da iskoristi tako što bi pred Evropljanima imao još jedan argument za konačno puštanje u rad Severnog toka 2.

Cena gasa: Politika ili ekonomija?

Jamal već sada skoro nepotreban

Čak i kada bi EU, zbog antimonopolskih pravila, u rad pustila samo jednu od dve cevi Severnog toka 2, to bi značilo 27,5 milijardi kubika godišnje – tako bi gasovod Jamal postao izlišan. Ionako Gazprom već duže vreme namerava da što manje koristi tu rutu preko Belorusije i Poljske.

O tome svedoči i čudnovata taktika zakupljivanja kapaciteta od strane ruskog gasnog diva. Za gasnu branšu poslovna godina uvek počinje 1. oktobra, ali za novu sezonu Gazprom nije rezervisao dugoročne kapacitete u gasovodu Jamal-Evropa, već će kratkoročno, svakog meseca, odlučivati da li će uopšte tim putem do mušterija.

U oktobru je u Nemačku preko Jamala stizala tek trećina uobičajene porcije. A početkom novembra – dakle pre Lukašenkove pretnje – gasovod je danima mirovao, ili je čak pumpao gas u suprotnom smeru, iz Nemačke u Poljsku.

Kad se podvuče crta, čini se da Lukašenko preti praznom puškom. Gasovodu nad kojim teoretski ima moć ionako kao da ističe rok trajanja.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu