1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH: Godina bezvlašća

7. oktobar 2019.

Ključni političari u Bosni i Hercegovini imaju suprotne stavove o strateškim pravcima države i to je, prema analitičarima, glavni razlog zbog kojeg vlast još nije formirana u skladu sa izborima iz oktobra 2018. godine.

https://p.dw.com/p/3Qodo
Bosnien-Herzegowina Regierungsgebäude in Sarajevo
Foto: DW/Mehmed Smajic

Imenovanje novog mandatara za sastav Saveta ministara BiH uslovljeno je slanjem Godišnjeg nacionalnog plana (GNP) za NATO u Brisel. Sporan je i Izborni zakon. Oko GNP se ne slažu Stranka demokratske akcije (SDA) koja je za približavanje BiH NATO, i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se protivi slanju GNP, insistirajući na vojnoj neutralnosti BiH po uzoru na Srbiju. Formiranje vlasti na nivou Federacije BiH uslovljava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH koja ne insistira na slanju GNP, ali traži promene Izbornog zakona kako bi se sprečilo „preglasavanje Hrvata“ u BiH.

Te nesuglasice samo su deo čitave serije političkih problema koji opterećuju BiH još od 2006. godine, smatra politički analitičar Adnan Huskić. On u razgovoru za DW napominje da je tada došlo do „fundamentalne promene političke dinamike“ u BiH.

„Do te promene došlo je negde 2006. godine, sa izlaskom međunarodnog faktora koji je bio aktivni učesnik političkih zbivanja u BiH, odnosno neka vrsta korektiva. Mi se otada nalazimo u jednoj vrlo turbulentnoj političkoj fazi kojoj se ni danas ne nazire kraj. Od smanjenog prisustva međunarodne zajednice u BiH, koja ranije nije dozvoljavala blokade sistema vlasti, političari u ovoj zemlji do danas rade praktično šta žele. A oni žele vlast po svaku cenu“, kaže Huskić.

„Problematični“ nivoi vlasti

Na nivou države funkcioniše samo Savet ministara BiH u starom sazivu. Državni Parlament ne zaseda, iako su imenovana rukovodeća tela Predstavničkog i Doma naroda. U Federaciji BiH još nije formirana nova vlada, jer HDZ BiH insistira na promenama Izbornog zakona. Vlast funkcioniše u Republici Srpskoj (RS) i federalnim kantonima.

„Dva nivoa koja trenutno nemaju formiranu vlast su u stvari jedina dva nivoa koja počivaju na principu podele vlasti, dakle federalni i državni nivo. Ti nivoi inače imaju ograničena ili skučena ovlašćenja tako da se pravi efekti njihovog nefunkcionisanja u dnevnom životu građana još ne osećaju“, kaže Adnan Huskić.

A građani, bez obzira na to u kojem entitetu ili kantonu žive i kojem narodu pripadaju, iznose ozbiljne kritike na račun vlasti. Konstatuju, pored ostalog, da neformiranje vlasti nije naročito uticalo na promenu stanja u BiH – ono je i dalje loše.

„Ništa se u životu pojedinca nije promenilo u odnosu na period kada smo imali formiranu vlast. To mnogo govori o stanju u državi. Sve teče po nekom već ustaljenom sistemu. Građani se leče putem SMS-poruka, jer je zdravstvo zakazalo, penzioni fondovi su sve prazniji, a omladina odlazi“, kaže D.D. iz Istočnog Sarajeva.

„Interesi mladih nisu ni na dnu liste prioriteta vlasti“

Nesprovođenje izbornih rezultata omladinu dodatno podstiče na razmišljanja o odlasku iz BiH, smatra A.H. „To je odraz haotičnog stanja i sistema koji obećava da će još dugo biti takav – apsurdan i na ivici raspada. Za Bosance i Hercegovce to je samo još jedan u nizu pokazatelja da su društveni progres i prosperitet za sada daleka budućnost. Za nas mlade to je podsetnik na činjenicu da naši interesi nisu ni na dnu liste prioriteta aktuelne vlasti“, kaže A.H.

Ni u Sarajevu se ne oseća veliki gubitak zbog neformiranja vlasti, kaže E.H. „I kada imamo vlast nije mnogo drugačije. U BiH se i sa vlasti i bez nje sve nekako odvija stihijski i po nekoj inerciji, a građani imitiraju normalan život sve dok im ne zatreba lekar, advokat ili policija“, kaže E.H.

Ivan Šijaković
Ivan ŠijakovićFoto: DW/Aleksandra Slavnic

Banjalučki sociolog Ivan Šijaković kaže da se neformiranjem vlasti građanima i biračima u stvari poručuje da njihov glas nema nikakav značaj niti uticaj na političare i njihove strukture. „To znači da političari nemaju ni minimalan stepen svesti i odgovornosti za svoje postupke i da institucije nisu sposobne da rešavaju političke probleme. Građani su sve više svesni slabosti države i neizvesnosti za normalan život, zbog čega moraju sami da se snalaze kako znaju, dok se u Briselu i Vašingtonu stiče utisak da je BiH nerešiv problem, neka vrsta evropske ’crne rupe’ koja nije u stanju da ispuni osnovne kriterijume za približavanje Evropskoj uniji“, kaže Šijaković.

Bodo Veber: Potrebna je sveobuhvatna, dugoročna strategija

Bodo Veber
Bodo VeberFoto: privat

Da bi na međunarodnom planu, posebno u smislu evropskih integracija, BiH i te kako mogla da oseti posledice nesprovođenja izbornih rezultata i nerada državnih institucija, smatra i nemački politikolog i ekspert za Balkan Bodo Veber. On kaže da je jasna poruka koju lideri parlamentarnih stranaka BiH, odnosno politički predstavnici kojima je navodno cilj da zemlju odvedu u Evropsku uniju, šalju time što ni godinu dana nakon opštih izbora nisu uspeli da formiraju vlast.

„Trebalo bi se samo setiti da je Brisel ovog proleća prvobitno uslovio objavljivanje Mišljenja Evropske komisije upravo formiranjem vlasti. Dakle, da je Brisel ostao dosledan, BiH ove godine ne bi dobila ni Mišljenje Komisije. Nakon tog, zadnjeg u nizu ustupaka BiH u poslednjih deset godina, Savet EU neće ni razmatrati davanje kandidatskog statusa BiH. Zato je krajnje vreme da države članice Saveta EU, na osnovu Mišljenja Evropske komisije, sastave sveobuhvatnu, dugoročnu političku strategiju za BiH, koja jasnim jezikom preporučuje političkim liderima i široj javnosti u BiH koje duboke, strukturalne reforme ta zemlja mora da sprovede kako bi mogla da postane članica EU i time staviti tačku na političku manipulaciju dizanjem međuetničkih tenzija i stalnim političkim blokadama“, kaže Veber za DW.

Rasim Ibrahimagić
Rasim IbrahimagićFoto: DW/S. Huseinović

Svesna blokada

I koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić potvrđuje da je neformiranjem vlasti u skladu sa opštim izborima iz 2018. godine značajno usporen evroatlantski put BiH.

„Političke partije koje sebe smatraju pobednicama izbora ne samo da nisu bile u stanju da formiraju vlast godinu dana posle izbora, već su sasvim svesno blokirale rad zakonodavnih organa koji imaju legitimitet da rade na ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije“, kaže Ibrahimagić.

Prema njegovim rečima, jasno je da su za zastoj na putu evropskih integracija krive političke partije koje su se posle izbora proglasile pobednicama, dok blokadama opstruiraju rad institucija i organa u njihovom punom kapacitetu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android