1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Apsurdni mirovnjaci i psihopatološka poglavlja

14. avgust 2006.

„Frankfurter algemajne cajtugn“ donosi opširnu reportažu o problemima privrednog razvoja u Štipu. Ovom gradu na istoku Makeodnije, ukazuje ovaj tradicionlani konzervativni list, zbog razvijene tekstilne industrije nedostaju švalje dok za muškarce nema posla. Levičarski prestonički „Tagescajtug“ objavljuje danas veliku reportažu o mladima iz Tuzle koji su rešili da odu na more u Hrvatsku ali im se san nije ostvario zbog nedostatka novca.

https://p.dw.com/p/BAZT

Gotovo svi dnevni listovi u Nemačkoj komentarišu vikend-rezoluciju Saveta bezbednosti koja bi trebalo da donese mir Bliskom istoku. Tako „Fajnenšal tajms dojčland“ piše:

„Biće potrebno mnogo sreća da se to pretvori u trajan mir. Koncept bezbendosgi koji je osmiščjen za granicu između Izraela i Libana zanosvan je u suštini isključuivo na nadi da će milicija Hezbolah dopustiti da bude sputana. Čitav svet se nada da će institzucije krhke i vojno do sada potpuno bvespomoćne države Liban moći da budu ojačane kako bi bila u stanju da u buduće spreči agresivne ispade militantnih antisemita. Toga bi trebalo da budu svesni i političari u ovoj zemlji koji se brzopleto svađaju oko nemačkog doprinosa u ojačanim trupama Unifila. Debata oko nemačkog učešća ne menja ništa na činjenici da su i Nemačka i Evropljani već potstali akteri u Libanu.“,

smatra ovaj neoliberalni dnevnik iz Diseldorfa. Dok renomirani „Velt“ konstatuje:

„Da, i Nemačka bi trebalo da svojim trupama učestvuje u ovoj misiji obezbeđivanja mira. Jer, ima li čega moralno ispravnijeg od garantovanja sigurnosti Izraela? Može li Berlin da tvrdi da svoju slobodu brani u Avganistanu i da obezbeđuje izbore uKongou ali da Izrael treba da podrže drugi? I to iako je izarelski premijer izrazio želju da nemački vojnici budu u misiji? Teško da to može. Ako baš ima moralnih prepreka slanju brobenih trupa Berlin može da pošalje sanitetlije ili logističare, teško oruđe ili inžinjeriju. Mirovne snage na severnim granicama Izarela u kojima nemačka ne bi učestvovala prosto su apsurdne.“,

uveren je komentator ovog konzervativnog dnevnika iz Berlina. Sva dnevna štampa osvrnula se i na priznanje dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Ginter Grasa, da se kao sedamnaestogodišnjak krajem Drugog svetskog rata dobrovoljno prijavo u SS-diviziju Frundsberg. Ugledni „Ziddojče cajtung“ ističe:

„Gras je bio – i danas je – heroj generacije šezdesetosmaša. No, on je tu generaciju i čitavu javnost prevario. Ne zato što je previše ćutao već zato što je previše pričao. Mrzovoljni Preceptor Germania svakome je imao šta da kaže samo nije rekao ništa kako je došlo do toga da je lično, makar i samo nekoliko meseci, nosio uniformu Himlera i Hajdrihsa. To poređenje jeste neporavedno prema mnogima koji su tada bili veoma mladi i hteli-nehteli ušli u SS-trupe. Ali čovek koji je tako dugo i često s pravom zahtevao da se jasno misli i govori nije smeo da ostane nem o tom delu svoej biografije.”,

ubveren je komentator ovog liberalnog dnevnika iz Minhena. Nadregionalni „Frankfurter rundšau“ primećuje:

„Čak i ako se ignoriše ova zaglušujuća buka negodovanja, ostaje pitanje: Zašto tek sad? Ono s epostavlja manje u psihološkom smislu jer će samo Gras moći da kaže koliki je teret ovo potiskivanje predstavljalo za njegove javne istupe ili koliko je njih uticalo. Moguće je da je ovaj detalj iz biografije bio poput klina u mesu njegovog pisanja i javnog nastupanja. Nije malo onih koje će Grasova otkrivena tajna naterati da u novom svetlu čitaju njegovo dleo. Za žaljenje je, ali ne i tragično, što će veliko literarno stvaralaštvo Gintera Grasa biti dopunjeno psihopatološkim poglavljem“,

zaključuju ovu levoliberalne novine iz Frankfurta na Manji.