1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ahtisarijev predlog

Filip Slavković26. januar 2007.

Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za status Kosova Marti Ahtisari predstavio je danas u sedištu OEBSa završeni predlog budućeg medjunanrodnopravnog položaja pokrajine. Ahtisari je dokument, koji će biti ozvaničen za nedelju dana, stavio na uvid samo diplomatama Kontakt-grupe za Kosovo. Medju njima je potom, kako se saznaje, izbio sukob oko brzine procesa rešavanja statusa. Sam predlog, kako je već ranije najavljeno, predvidja takozvanu nadziranu nezavisnost.

https://p.dw.com/p/B8N9
Marti Ahtisari
Marti AhtisariFoto: AP

U procesu određivanja statusa Kosova došlo je do nesuglasica unutar Kontakt-grupe za pokrajinu ali međunarodni posrednici za sada ostaju pri predviđenom scenariju da predlog Prištini i Beogradu zvanično podnesu narednog petka. To Dojče vele radio saznaje od diplomatskih izvora u Beču gde je specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija Marti Ahtisari predlog statusa predočio ambasadorima Kontkat-grupe.

Sastanak Ahtisarija sa diplomatama Sjedinjenih Država, Ruske Federacije, Velike Britanije, Nemačke, Francuske i Italije održan je bio u sedištu OEBSa u austrijskoj prestonici. Bivši finski predsednik predstavio je plan koji, kako se ranije čulo iz diplomatskih izvora, predviđa takozvanu nadziranu nezavisnost za Kosovo. Predlog ostaje u tajnosti do drugog februara kada će sa njim biti upoznate srpske i kosovske vlasti potvrdio je Ahtisarijev portparol Remi Durlo i dodao da bi nakon toga i Beograd i Priština ali i međunarodni činioci imali nekoliko sedmica da u novoj rundi razgovora iznesu primedbe na predlog.

Konačna verzija statusa onda bi bila formulisana u martu i krajem tog meseca poslata Ujedinjenim nacijama gde bi Savet bezbednosti usvojio novu rezoluciju o međunarodnopravnom položaju Kosova. To je bio prvobitno objavljeni plan ali Remi Durlo u izjavi za Dojče vele više ne potvrđuje te rokova.

„Krajem marta bi to bilo moguće ali morate imati u vidu da će ipak trajati duže iz čisto tehničkih razloga. Nakon što bude predat generalnom sekretaru u Njujorku taj dokument mora da bude preveden na sve jezike Ujedinjenih nacija kako bi došao pred Savet bezbednosti. A to traje. Realno je da dokument bude u Njujorku u martu ali je manje verovatno i da se nađe na stolu Saveta bezbednosti. Morate računati najmanje dve nedelje za prevod dokumenta.“

, tvrdi Durlo. Diplomatski izvori u Beču su, međutim, preneli da bi odlaganje moglo da ima i druge razloge. Na sastanku Kontakt-grupe je, kako se saznaje, Rusija izrazila rezerve prema planu i zahtevala da se sa iznošenjem predloga sačeka dok u Srbiji ne bude formirana nova vlada. Izvor Dojče vele radija ističe da se Marti Ahtisari neće obazirati na primedbe pojedinih članica Grupe već da će raditi po predviđenom rasporedu i u naredni petak izneti predlog statusa.

Zahtevu da se sa rešenjem sačeka do formiranja vlade u Srbiji usprotivile su se, kako se tvrdi u Beču, Zapadne diplomate ocenivši da bi to preterano i nepotrebno oteglo čitav proces. Jedino Francuska, kako se nagoveštava, nije bila iziričito protiv te ideje. Ahtisarijev portparol Durlo posredno je potvrdio da je zahteva za usporavanjem procesa bilo jer u izjavi za Dojče vele po prvi put nije izričito odbacio mogućnost da se zbog formiranja vlade u Beogradu odloži rešenje kosovskog statusa.

„U ovom trenutku još uvek planiramo da predlog predamo 2. februara. Ne čekamo na formiranje vlade, barem ne za podnošenje predloga.“

, kazao je Remi Durlo ostavivši otvorenim da li će se na vladu čekati posle predavanja predloga. Sam predlog o nadziranoj nezavisnosti značio bi da će Kosovo biti nezavisno od Srbije, da će imati svoj ustav, državna obeležja i oružane snage ali da neće biti član Ujedinjenih nacija a da će nadzornu upravu u Prištini imati nova civilna Misija Evropske unije i vojna misija NATO.

Kosovo bi pre svega trebalo da dobije ekonomsku i finansijsku samostalnost kako bi moglo da rešava pitanja starih dugovanja i potraživanja, koje trenutno servisira Srbija, te da uzima nove kredite od internacionalnih institucija. Srbija bi imala pravo da pomaže Srbe na Kosovu i tamo čuva svoju baštinu ali uz kontrolu Prištine dok bi srpska manjina imala sveobuhvatnu samoupravu u opštinskim organima vlasti, računajući policiju i sudstvo, mada ne i oficijelnu teritorijalnu autonomiju.

U predlogu statusa odnosno novoj rezoluciji Saveta bezbednsti neće se pominjati suverenitet Srbije nad Kosovom ali ni reč nezavisnost. Time se, kako se tumači među zapadnim diplomatama, svakoj zemlji na svetu ostavlja da sama odluči da li će Kosovo unilateralno priznati kao samostalnu državu.