1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

90. rođendan Helmuta Šmita

M. Helfeld23. decembar 2008.

Bivši nemački kancelar Helmut Šmit napunio je 90 godina. Kao peti kancelar Savezne Republike Nemačke, svojevremeno je nasledio Vilija Branta koji je podneo ostavku zbog afere „Gijom“ tj. doušnika DDR-a u svom kabinetu.

https://p.dw.com/p/GLmc
U 90. godini, Helmut Šmit drži predavanja, učestvuje u diskusijama, gostuje bna radiju i televiziji i - pali jednu cigaretu na drugu, kao što je to činio u poslednjih 60 godinaFoto: AP

Helmut Šmit rođen je 23. decembra 1918. godine u Hamburgu. Posle mature pozvan je 1937 u radnu službu Rajha, a zatim je mobilisan. Na istočnom frontu saznao je kakva je nepodopština rat i to nikada nije zaboravio. Posle rata angažovao se u hamburškom ogranku SPD i postao je gradski senator za unutrašnje poslove. Stekao je glas političara koji ume da rešava probleme. To mu je bilo od koristi u vreme kancelara Kurta Georga Kizingera kada se kao predsednik parlamentarnog kluba socijaldemokrata dogovorio o vladi velike koalicije.

Kancelar od maja 1974.

Sledeći korak napred usledio je 1969. kada je u prvoj socijalno – liberalnoj koaliciji postao ministar odbrane. Posle izbora 1972. postavljen je za ministra finansija. Time je stekao neophodna iskustva da postane kancelar. U vreme kada je bio na čelu vlade – od 1974. do 1982 - u svetskoj privredi vladala je recesija, došlo je do prve naftne krize, a nezaposlenost u Nemačkoj je bila u porastu. Šmitova vlada donela je više programa za podsticanje konjunkture, dao je ideju o svetskim ekonomskim sastancima na vrhu koji su, na njegovu inicijativu, organizovani do 1975.

Bildgalerie Hans-Dietrich Genscher 1974 mit Helmut Schmidt
Na dan proglašenja za kancelara: Helmut Šmit (d.) sa Hans-Ditrihom Genšerom 17. maja 1974.Foto: AP

Najveći ispit: „Nemačka jesen“

Međutim, Šmit je bio suočen i sa sasvim drugačijim izazovima – teror krajnje levice, Frakcije crvene armije, RAF, postajao je sve veća pretnja za zemlju. Kako bi onemogućio ubistva od strane RAF-a Šmit je delovao energično, ali ne na štetu demokratije. Na vrhuncu takozvane „nemačke jeseni“ kada je otet predsednik udruženja poslodavaca Martin Šlajer, CDU je zatražila od Šmita da privremeno suspenduje demokratske odredbe. Njegov odgovor: „Ispit je u tome da izbegnemo da zbog bezbednosti ugrozimo slobodu. Oduprećemo se talasu netolerantnosti koju bi neki da prošire na celu zemlju“.

Zalaganje za naoružanje – gubitak popularnosti

Početkom osamdesetih, u vreme takozvane dvostruke odluke NATO koja je podrazumevala postavljanje novih raketa na teritoriji Nemačke, Šmit je izgubio podršku SPD. Došlo je do zategnutosti u koaliciji socijaldemokrata i liberala i Helmut Šmit se odlučio na nove izbore na kojima su pobedile stranke Unije i stupile u koaliciju sa liberalima. Posle izbora Šmit je izjavio: „Promena vlada obezbeđuje kredibilitet demokratije. Zato se ne žalim što odlazi socijalno-liberalna vlada, ali se žalim na način promene“. Helmut Šmit je ostao prisutan u nemačkoj javnosti i danas je, sa devedeset godina, izdavač uglednog nedeljnika „Cajt“ i cenjeni politički komentator.