Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali našu ponudu. Više informacija možete naći u našim uslovima o zaštiti podataka.
Nemačka cele ove godine slavi raznovrsnost jevrejskog života. Povod je rimski zakon iz 321. godine.
1.700 godina jevrejskog života u Nemačkoj
Od subote 11. decembra će 1700 podignutih zastava obeležiti 1700 godina jevrejskog života u Nemačkoj. A zašto baš tog dana? Zbog pandemije, festivalska godina biće produžena do leta 2022.
Smatra se jevrejskim Božićem, ali je to praznik svetlosti i čuda i obeležava oslobođenje od grčke vladavaine: od 28. novembra Jevreji osam dana slave Hanuku.
Rihard Vagner je pisao pamflete protiv jevrejskih umetnika. Adolf Hitler je voleo njegovu muziku. Da li u Vagnerovim delima ima antisemitizma? O tome se i danas raspravlja.
Mnogi Jevreji odlaze iz Evrope, zbog toga što se osećaju sve manje bezbedno – žalili su se u Briselu predstavnici jevrejskih organizacija. Zahtevaju više podrške u borbi protiv antisemitizma.
Nakon antiizraelskih demonstracija u Nemačkoj postavlja se pitanje: šta je legitimna kritika Izraela, a šta antisemitizam? Dvojica stručnjaka za DW analiziraju slogane sa protesta.
Nakon novih napada na sinagoge i jevrejske ustanove u Nemačkoj, ministar spoljnih poslova Hajko Mas zatražio je bolju zaštitu sinagoga. Napade je osudio i predsednik Frank-Valter Štajnmajer.
Uprkos svim sukobima i protiv svih predrasuda: hrišćani, Jevreji i muslimani grade zajedničku versku kuću. U centru Berlina položen je kamen-temeljac za „House of One“. Tu će biti i crkva i sinagoga i džamija.
Jevreji su živeli na Rajni još u doba Rimskog carstva. 1.700 godina jevrejskog života u Nemačkoj – jubilej koji poziva na pogled unazad, ali i na pogled u budućnost, smatra Kristof Štrak.
Ako dolaziš u Nemačku kao turista, ili si se skoro doselio, nemoj nepromišljeno govoriti o nemačkim zločinima iz prošlosti, savetuje Izraelka Dana Regev. Jer mnogi Nemci se stide nacističke prošlosti svoje zemlje.
Jevrejski život je ponovo deo svakodnevice u Nemačkoj. Pokretačka snaga je Centralni savet Jevreja, koji je osnovan pre 70 godina. U Berlinu u najvećoj sinagogi u Nemačkoj danas je tim povodom govorila i Angela Merkel.
„Kada muslimanska deca maltretiraju đake drugih vera to mora imati jasne konsekvence“, piše nemačka štampa o slučaju verbalnog nasilja nad jevrejskom devojčicom u Berlinu. Takav ispoljen islam „ne sme biti deo Nemačke“.
Poslednjih 25 godina u Nemačkoj se 27. januara obeležava Dan sećanja na žrtve nacionalsocijalizma. Više nego ikada ranije, ove godine se u Bundestagu govorilo o bućnosti jevrejskog života u Nemačkoj.
Danas (21.12.2020) je izrečena presuda ubici iz Halea, koji je pokušao da napadne sinagogu. Osuđen je na doživotnu robiju, čime je udovoljeno zahtevu Tužilaštva.
Napad na Jevreja ispred sinagoge u Hambrugu Državno tužilaštvo ocenjuje kao pokušaj ubistva - verovatno iz mržnje prema Jevrejima. Žrtvi napada je bolje. Napadač je smešten na psihijatriju, i o njemu se sada zna više.
Pre godinu dana jedan atentator pokušao je da upadne u sinagogu u Haleu. Tamo se na molitvu okupilo više od 50 ljudi. Oni do danas pate zbog onoga što su doživeli. A među njima je i Moli Šarfman.
Jevreji u Nemačkoj i svoj najveći praznik Jom kipur slave pod strogim merama zaštite. Posebno od prošlogodišnjeg napada na sinagogu u Haleu, mnoge sinagoge ili jevrejski vrtići i škole žive uz obezbeđenje i zidine.
Šezdeset intelektualaca poslalo je otvoreno pismo kancelarki Merkel. Oni se žale da se kritike na račun Izraela često prebrzo i nepromišljeno proglašavaju za antisemitizmom. To je stari problem…
Grupa je mala, ali je izazvala veliku debatu – u nedelju se u okviru desničarske Alternative za Nemačku osniva grupa „Jevreji u AfD“. Stranka poziva Jevreje na zajedničku borbu protiv „islamizacije“ zemlje.
Holokaust, nacističko ubistvo šest miliona Jevreja - neki poriču, relativizuju, umanjuju broj žrtava. To može da ošteti nemačku kulturu sećanja. Nemačka sa međunarodnim stručnjacima razrađuje metode borbe protiv toga.
Pre 80 godina u Aušvic je stiglo prvih 728 zatvorenika - poljski pripadnici pokreta otpora. Od 1942. taj koncentracioni logor je postao mesto gde su industrijski uništavani ljudi iz cele Evrope - najviše Jevreji.
75 godina nakon oslobođenja Aušvica nije dovoljno samo evociranje uspomena. Baš u Nemačkoj u borbi protiv mržnje prema Jevrejima i strancima moraju biti preduzete konkretne mere – i to odmah, zahteva Ines Pohl.
Posle 18 godina, jevrejska organizacija Bnei Brit je ponovo održala svoj evropski kongres – u Berlinu. Glavna tema kongresa je bio antisemitizam, odnosno, stare i nove opasnosti za Jevreje u Nemačkoj.
Potomci progonjenih Jevreja tokom vladavine nacionalsocijalizma po pravilu imaju pravo na nemačko državljanstvo. Ali u praksi ostvarivanje tog prava često zapinje. Zbog nemačke administracije.
Ponovo su u Nemačkoj jednog rabina na ulici vređali i pljujavli. Evropska konferencija rabina smatra da su verski suživot u Nemačkoj, kao i verske slobode u toj zemlji – ugrožene.
Napad na sinagogu u Haleu pokazuje da Jevreji žive u opasnosti. Kajra Levin je Jevrejka poreklom iz SAD koja živi u Berlinu. Ona smatra da Nemačka treba da predvodi borbu protiv antisemitizma.
Antisemitizam je sve veći problem u nemačkom društvu, pogotovo u krugovima religioznih muslimana, kao i među pristalicama Alternative za Nemačku. Ali ima razloga i za kritike na račun ostalih nemačkih stranaka.
Da li postoji veza između ideologije Vladimira Putina i mržnje prema Jevrejima u Nemačkoj? Fondacija Amadeu Antonio ima jasno mišljenje o tome i takođe kritikuje medije zbog izveštavanja o antisemitizmu.
Otuđenje i pripadnost, eros i gađenje: četiri osećanja su bila centralna u pokušajima da se u 19. veku definiše identitet. Kompozitor Rihard Vagner ih je prigrlio i učinio „nemačkim“. To nam pokazuje jedna nova izložba.