1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Što pre sporazum sa SAD

17. april 2019.

U interesu Evropske unije je što skoriji početak pregovora sa SAD kako bi se izbegao trgovinski rat. Nakon što su države-članice dale zeleno svetlo, evropska komesarka Cecilija Malmstrom nada se uspehu.

https://p.dw.com/p/3Gw95
Foto: Reuters/J. Roberts

To je situacija u kojoj su na dobitku obe strane, rekla je evropska komesarka za trgovinu Cecilija Malmstrom u vezi s početkom pregovora s američkom vladom o smanjenju carina. Prošlog leta, predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker uspeo je da postigne „čudo u Vašingtonu“ kada je, nakon zajedničkog sastanka, Donald Tramp odložio povećanje carina na izvoz evropskih automobila.

U međuvremenu je retorika američkog predsednika ponovo postala agresivnija – zato je krajnje vreme da se potraže rešenja.

Nema ponovnog uvođenja TTIP

Iako je Evropska unija zadužena za sklapanje trgovinskih sporazuma svih država-članica, njoj je za to potreban specijalni mandat koji mora biti usvojen odlukom većine. Komesarka Malmstrom dobila ga je u ponedeljak (15.4). „To je vrlo ograničen nalog“, objasnila je. Predviđeni sporazum trebalo bi da bude ograničen na industrijsku robu i pojednostavljenje provera usklađenosti uvezene robe, kako bi se olakšao život preduzećima s obe strane Atlantika. Izostavljeni su poljoprivredni proizvodi i javni tenderi, naglašava Malmstrom.

Stručnjaci pak očekuju da će takav dogovor doneti prednosti za obe strane: izvoz iz EU u SAD mogao bi da poraste za osam odsto, a u suprotnom smeru se računa s povećanjem od devet procenata.

Malmstrem ističe: „Ovo nije uvođenje TTIP, taj sporazum ostaje na ledu“. TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo) je 2017. godine, posle talasa protesta širom Europe, prestao da bude tema kada je, nakon inauguracije Donalda Trampa, postalo jasno da su sukobi između dveju strana postali nepremostivi. Sada bi ograničeni okviri trebalo da omoguće kompromise. Cilj EU jeste pre svega smanjenje carina, poput onih za motorna vozila i automobilske delove.

Francuska se protivi

Francuska je jedina država-članica Evropske unije koja se trenutno protivi otvaranju pregovora. Pariz to zvanično opravdava izlaskom američke vlade iz Pariskog sporazuma o klimi. Organizacije za zaštitu životne sredine takođe su se pridružile tom otporu, ističući: Evropa se u ovom slučaju mora pokazati principijelnom i, kao što je dogovoreno, ne bi trebalo da pregovara s takvim državama.

U stvari, u slučaju francuske vlade, verovatno je reč o strahu od predstojećih evropskih izbora. Stranke na levici i ekstremnoj desnici mogle bi da iskoriste trgovinske pregovore sa SAD kako bi podstakle nezadovoljstvo predsednikom, a time i nove demonstracije. I svejedno šta se nalazi u pregovaračkom mandatu, sama tvrdnja da bi moglo da dođe do nekakvog novog TTIP može biti dovoljna da mnogi Francuzi ponovo izađu na ulice.

US Handelsbeauftragter Lighthizer &  EU-Kommissarin für Handel Malmström
Protivnici ili partneri? Robert Lajthizer (SAD) i Cecilija malmstrom (EU)Foto: Reuters/S. Lecocq

Socijaldemokrate u Evropskom parlamentu takođe kritikuju. „Ulazak u trgovinske pregovore pri trenutnoj klimi je neprihvatljiv“, objašnjava izvestilac parlamentarnog Odbora za trgovinu Bernd Lange. „Trampova administracija ne ulaže nikakve napore da razmotri svoje nelegalne carine za aluminijum i čelik. Sve glasnije su pretnje američkog predsednika da će nametnuti i nelegalne carine na automobile, a u sporu oko Erbasa iz Vašingtona se čuju ekstremno agresivni tonovi.“

Evropski parlament se zbog te kritike ni nakon dugih rasprava nije složio o pozitivnom glasanju za novi krug trgovinskih pregovora sa SAD. Mandat za pregovore na početku daju države-članice, ali za njihove rezultate važno će biti odobrenje Parlamenta.

Najpre odrediti datum početka

„Mi još uvek nemamo datum“, priznaje Cecilija Malmstrom koja će sada stupiti u kontakt sa svojim kolegom, američkim ministrom trgovine Robertom Lajthizerom. Na pitanje o izgledima za uspeh, ona je uzdržana. Poznato je da američki Kongres, istakla je, u trgovinske pregovore sa EU želi da uključi i poljoprivredu, ali to za Evropljane nije predmet rasprave.

Inače, Malmstrom se oslanja na brz uspeh, ističući da postoje osetljiva područja. Ipak, polazi od toga da se do početka novembra može postići rezultat, tj. pre nego što novoizabrana Evropska komisija stupi na dužnost.

Brzina bi mogla da bude odlučujući faktor, jer nakon nedavnih Trampovih pretnji, Evropljani pripremaju nove kontramere protiv najavljenih američkih carina na desetine proizvoda iz EU. Još tokom ove nedelje u Briselu bi trebalo da bude objavljena lista tih predloženih kontramera. Evropska unija se ipak nada da će se novim sporazumom s Vašingtonom izbeći mogući carinski rat.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android