1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Žene koje su progovorile o silovanjima u ratu

30. april 2010.

Nema tačnog podatka koliko je žena, devojaka i devojčica silovano tokom proteklih ratova širom sveta. Ćutnju su razbile žene – žrtve iz Bosne i Hercegovine, koje su 90-tih godine javno progovorile pred Haškim tribunalom.

https://p.dw.com/p/NBBl
Samo četiri čoveka osuđena zbog silovanja u ratu
Samo četiri čoveka osuđena zbog silovanja u ratu

„Nisam se plašila da će me ubiti, već sam se plašila da će me silovati“, reči su mlade devojke iz Istočne Bosne koja je tokom rata bila prepuštena na milost i nemilost pripadnika paravojnih jedinica. Jedna je od brojnih žrtava, silovanih žena, koje su javno progovorile i pobile svaki kliše „o potpuno razorenoj, stidljivoj ženi iz patrijarhalnog muslimanskog društva“.

Žene-žrtve koje su svedočile u Hagu dobijale su psihološku pomoć od saradnica organizacije „Medica Zenica“, koju je pre 17 godina osnovala švajcarska doktorka i dobitnica alternativne Nobelove nagrade Monika Hauzer (Hauser).

„Zahvaljujući ženama iz Bosne i Hercegovine, koje su imale hrabrosti da celom svetu ispričaju šta im se tokom rata desilo, Tribunal za ratne zločine počeo je uopšte da se bavi ovom temom i kažnjava ratna silovanja. Tragično je, međutim, da su mediji i politika negativno iskoristili hrabrost ovih žena, tako da su mnoge od njih ponovo i zauvek zaćutale“, kaže Hauzerova, velika pobornica za ljudska prava.

Haški svedoci najsiromašnija populacija

Još je tragičnija činjenica da veliki broj žrtava i danas u Bosni i Hercegovini živi na pragu siromaštva. Mnoge žene koje su svedočile u Hagu žive u izbegličkim centrima, mesečno plaćaju više stotina maraka za lekove, a od invalidske penzije često hrane članove uže i šire porodice, kaže Gabriele Miškovski koja je godinama pratila i izveštavala o procesima Haškog Tribunala.

Tragično je i to što su za silovanje i seksualno zlostavljanje tokom posljednjih 17 godina osuđena i procesuirana tek četiri lica: „Nedostajala je detaljna istraga. Slučajevi seksulanog zlostavljanja tokom rata trebalo je da budu istraženi u svim njihovim oblicima, uzorcima i strukturama, jer pojedina pitanja uopšte nisu rasvetljena niti su uzimana u obzir. Primer su ubistva koja su usledila nakon silovanja ili seksualna ropstva, kojih je bilo na pretek“, kaže Miškovski.

„Dok se zločinci zajedno smeju, žrtve doživotno pate“

Veći problem tokom procesa predstavljali su američki advokati optuženih, koji su napadali svedoke tokom unakrsnog ispitivanja, tvrdi sudija Volfgang Šomburg koji je sedam godina radio u Haškom tribunalu. Neumesno i agresivno su se ponašali prema svedocima, a prethodno se nisu ni informisali o kulturnoj pozadini stanovnika bivše Jugoslavije, tvrdi sudija Šomburg. Mnoge priče svedoka, kaže, ostale su mu u sećanju i danas ga često proganjaju kroz snove.

„Svaka priča je drugačija i tokom suđenja sam čuo strašne stvari i zlodela na koja je čovek spreman, bez obzira kojoj etničkoj grupi pripada. Cinizam u celoj priči je taj što oni koji su izazvali krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji sada u zatvoru zajedno sede, druže se, smeju i slave. A žrtve? Šta je sa žrtvama? Ko se danas još brine o budućnosti Bosne i Hercegovine?”

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Nemanja Rujević