1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta su uzroci nesreće aviona AF 447?

14. jun 2009.

Potraga za uzrocima nesreće aviona Er Fransa koji se 1. juna srušio u Atlantik traje, prve obdukcije ukazuju na to da se avion raspao u vazduhu i da eksplozije nije bilo. Porodice žrtava žale se na loš tretman Er Fransa.

https://p.dw.com/p/I9Db
Vremenske prilike na mestu nesreće 1.junaFoto: picture-alliance/ dpa

Sudeći po navodima jednog brazilskog vice admirala, u Atlantiku su najverovatnije pronađeni posmrtni ostaci još šestoro putnika Er Fransovog aviona. To znači da je do subote (13.6) pronađeno ukupno 50 leševa. Jedan stručnjak iz SAD smatra da su šanse da se pronađu svi poginuli veoma male. S jedne strane zbog lošeg vremena, koje spasiocima otežava rad i s druge strane jer je voda u tom delu Atlantika veoma topla, 28 stepeni celzijusa, tako da žrtve potonu najkasnije za dve do tri nedelje.

Avion izgleda nije eksplodirao

Prve obdukcije pokazuju da je Erbas A 330 raspao u vazduhu. Posle obdukcije 16 leševa putnika, stručnjaci su izjavili da nije bilo opekotina, ali da je uočljiv veliki broj lomova kostiju – piše „O Estado da Sao Paulo“. Osim toga, žrtve nesreće su plutale na površini Atlantika udaljene i do 85 kilometara jedne od drugih. To bi bilo veoma neobično da je avion „u jednom komadu“ pao u vodu. Iste novine pišu da u plućima žrtava nije pronađena voda, što znači da se nisu udavile.

Potraga za crnim kutijama podstakla je među stručnjacima diskusiju o tome kako bi ubuduće trebalo da se registruje situacija u avionima. Neki zahtevaju da se ubuduće svi podaci koje inače registruju dve crne kutije automatski prenose preko satelita. Na međunarodnom Salonu vazdušnog i svemirskog saobraćaja u Le Buržeu kraj Pariza, danas je rečno da se piloti tome protive jer ne žele da se memorišu svi razgovori koje vode tokom leta. Osim toga automatski prenos svih podataka preko satelita bi bio veoma skup.

Pitanje obeštećenja

Ronald Šmit, profesor saobraćajnog prava i bivši predsednik Nemačkog društva za prava putnika kaže da porodice žrtava ne mogu da računaju sa obeštećenjima u milionskim iznosima. Britanaki advokat Džejms Hili-Prat je izjavio da hoće u proseku da izvuče milion evra po žrtvi. „Ko toliko traži, nema pojma“ – izjavio je za DPA Šmit, koji predaje na univerzitetima u Drezdenu i Darmštatu

Kada se radi o nemačkim žrtvama, nadležni su sudovi u Nemačkoj ili u Francuskoj. On kaže da su šanse za veće obeštećenje u Francuskoj. U Nemačkoj su u ovakvim situacijama uobičajene sume od maksimalno 20 000 evra. U svakom slučaju, avio-kompanija je obavezna da plati. Obeštećenje se računa na osnovu toga koliko bi žrtva još zaradila da je ostala u životu i koliko je osoba finansijski izdržavala. “Le Mond“ piše da su nadležna osigurnja Allianz, AXA, Swiss Re i drugi već izdvojili 330 miliona evra i da će novac uskoro biti isplaćen porodicama žrtava.

Er Frans tvrdog srca

Porodice žrtava nesreće kritikovale su Er Frans zamerajući toj avio-kompaniji da nije pokazala saosećanje sa njima.

Francuske novine „Le Parisien“ prenose danas izjavu Kristofa Žiloa Noela, predsednika udruženja rođaka i prijatelja žrtava nesreće aviona AF – 447: „Avionska kompanija se vrlo malo brine o nama. Nismo osetili nikakvo saosećanje. Ovaj 39-godišnji čovek, koji je u nesreći izgubio brata, kaže da im je Er Frans samo dao broj telefona psihologa koji ih nikada nije nazvao. „Nama je pre svega potrebna ljudskost. I prijem u Ministarstvu saobraćaja, pre nekoliko dana bio je pre svega tehnički i hladan“ – rekao je Noel.

Gottesdienst für die Air France-Opfer in Düsseldorf
Centralna komemoracija u Nemačkoj održana je u DizeldorfuFoto: AP

U Dizeldorfu je juče održana centralna komemoracija za žrtve nesreće, kojoj je prisustvovalo 300 članova porodica i prijatelja žrtava, kao i predstavnika politike i crkve. Komemoracija je održana bez prisustva medija. Posle bogosluženja 115 članova porodica žrtava je imalo sastanak sa radnicima Nemačkog saveznog ureda za kriminalistiku i Er Fransa. Tom prilikom im je ponuđena pomoć u ovoj teškoj situaciji, kao i mogućnost da bace vence i cveće na mesto gde se desila nesreća.

Kristof Unger, predsednik Saveznog ureda za zaštitu naroda i pomoć u katastrofama kaže da je dan posle nesreće Ministarstvo spoljnih poslova naložilo njegovom uredu da organizuje pomoć porodicama žrtava. „Posle ovakvih nesreća pomoć porodicama neophodna je godinama. I danas se brinemo o porodicama žrtava cunamija, koji se desio pre 5 godina“ – kaže Unger.

Autor: dpa/ špigel onlajn /Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Ivan đerković