1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Istorija

Šest decenija znaka mira

21. februar 2018.

Krug i tri linije – malo koji znak je tako jednostavan i snažan kao što je znak mira. Borci protiv nuklearne energije i mirovni aktivisti koriste ga već šezdeset godina – ali malo ko zna njegovo prvobitno značenje.

https://p.dw.com/p/2t4du
Foto: Getty Images/Keystone/Hulton Archive

„Kampanja za nuklearno razoružanje“ planirala je veliku stvar: prvi uskršnji marš u istoriji. Hiljade demonstranata je od londonskog Trafalgar skvera krenulo je kao osamdeset kilometara udaljenoj fabrici nuklearnog oružja u Aldermastonu.

Šest godina ranije Velika Britanija je, nakon SAD i Sovjetskog Saveza, postala treća nuklearna svetska sila i u međuvremenu je testirala jednu hidrogensku bombu. Pokret protiv nuklearnog oružja je jačao u Velikoj Britaniji i već je imao slogan: „Ban the Bomb“ („Zabranite bombu“). Samo je jedno nedostajalo: jedinstveni vizuelni znak koji će biti uvek prepoznatljiv, snažan simbol koji će u svet poslati poruku.

Vođa kampanje, Bertrand Rasel, filozof i dobitnik Nobelove nagrade za mir, to je hteo da promeni. Angažovao je britanskog grafičara Džeralda Holtoma, apsolventa londonskog Kraljevskog koledža za umetnost, da kreira simbol.

Holtom mu je svoju ideju predstavio 21. februara 1958. godine: krug, koji je na sredini bio podeljen linijom, od čije sredine su se nalevo i nadesno ka donjem delu kruga spuštale još dve linije. Bio je to trenutak rađanja znaka mira.

Na uskršnjem maršu se prvi put mogao videti u javnosti, demonstranti su nosili oko pet stotina transparenata sa tada još nepoznatim znakom. Narednih decenija se etablirao kao univerzalni simbol pacifista, protivnika nuklearnog naoružanja, zaštitnika životne sredine i boraca za ljudska prava.

Simbol mira sa vojnim poreklom

Prvobitno značenje tog simbola većini je nepoznato. Za vreme Drugog svetskog rata, Holtom koji je odbio da ide u vojsku, radio je na imanju na obali Norfoka, gde je naučio pomorske signalne zastave i semaforsku signalizaciju. Taj znakovni jezik koristio je kao osnovu za svoj rad.

Vietnamkrieg 1971 Peace-Zeichen
Čak i američki vojnici u Vijetnamskom ratu su koristili znakFoto: picture-alliance/AP Images/AP Photo

U njegovom novostvorenom simbolu, dve dijagonale se odnose na slovo „N“ iz signalizacije, kada su obe zastavice spuštene dole, levo i desno. Prava linija u sredini se odnosi na slovo „D“, jer se u signalizaciji to slovo prepoznaje kada je jedna zastavica podignuta visoko iznad glave, u liniji tela, dok je druga prislonjena na telo. Kombinacija slova „ND“ se odnosi na „Nuclear Disarmament“, dakle nuklearno razoružanje. Krug koji obuhvata linije simbolizuje svet.

Protivnici nuklearnog naoružanja sa zahvalnošću su prihvatili simbol bez obzira na njegovu vojno poreklo.

Znak koji je osvojio svet

Novi znak mira iz Londona se brzo proširio po čitavom svetu. Jedna pristalica Martina Lutera Kinga, koji je učestvovao na engleskom uskršnjem maršu, znak mira je doneo u SAD, gde se etablirao kao simbol pokreta za građanska prava. Nekoliko godina kasnije taj znak su koristili hipici, protestujući protiv rata u Vijetnamu. Čak su ga i neki američki vojnici nosili na svojim šlemovima.

Protivnici južnoafričkog aparthejda znak mira su takođe imali na svojim transparentima, kao i stotine hiljada demonstranata koji su 1989. godine u Bonu i drugim nemačkim gradovima protestovali protiv odluke NATO o razmeštanju raketa sa nuklearnim bojevim glavama po zapadnoj Evropi. Dvadeset godina kasnije, ponovo je dobio na važnosti kada su SAD umarširale u Irak.

Ungarn Anti-Kriegs-Demonstration in Budapest
Budimpešta 2006: protest protiv rata u IrakuFoto: picture-alliance/dpa/P. Kollanyi

Ali kako je ovaj znak uopšte mogao da bude tako uspešan i da se do danas održi kao simbol mira? Jedan od razloga je očigledan: fenomeni poput rata ili socijalne nepravde jednako su vanvremenski kao i protesti protiv njih. Pri tom je Holtomov znak, umetnički gledano, krajnje jednostavan. Svako ko ga jednom vidi lako zapamti njegovu strukturu i bez problema može sam da ga nacrta.

Odlučujuće je možda što Holtom svoju kreaciju namerno nije zaštitio autorskim pravima. Objasnio je da se radi o simbolu za mir i slobodu i da zato svi mogu slobodno da ga koriste.

Tu činjenicu su mnogi iskoristili kako bi na njemu zaradili. Simbol mira se redovno može videti na majicama, tašnama, kapama, manje ili više luksuznih modnih lanaca. U cvetnom dizajnu, sa duginim bojama, perlama – mašti nema kraja. Pri tom se snaga simbola razvodnjava, ali samo do njegovog sledećeg angažmana u borbi za mir i pravdu, bilo gde u svetu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android