Černobilj i dalje zrači
19. april 2011.Poduhvat je skup, Ukrajina sama za to nema novca i danas se u Kijevu održava donatorska konferencija kako bi se prikupio novac za nastavak radova.
Što se više približavamo bloku četvrtog reaktora u Černobilju, to učestalije otkucava brojač. Ovde je zračenje sto puta veće od normalnog, kaže stručnjak Grinpisa Hajnc Smital i dodaje: „Zračenje nije iz tla, nego direktno iz reaktora, ono prolazi kroz metar betona“.
Iznad bloka reaktora u kome je pre 25 godina došlo do eksplozije, tada je u roku od šest meseci napravljena betonska kupola. Konstrukcija od čeličnih cevi napravljena između 2004. i 2008. podupire tri od četiri zida starog sarkofaga koja su sklona rušenju. Julija Marozič, predstavnica nuklearne elektrane Černobilj kaže:
„Ova konstrukcija stabilizovaće zaštitni omotač tokom sledećih petnaest godina. Za to vreme smo sigurni i možemo da napravimo nov zaštitni omotač“.
Rokovi se konstantno pomeraju
Radovi na gigantskom projektu odvijaju se teže nego što se očekivalo. Prvobitno je bilo predviđeno da novi mobilni sarkofag bude postavljen 2007. godine. U međuvremenu se kao rok pominje 2015. Ali, prema mišljenju Hajnca Smitala i to je neizvesno. Stručnjak Grinpisa kaže: "Nemoguće je graditi direktno iznad bloka, jer je zračenje suviše jako. Zato se gradi nešto dalje, na šinama. To je najveći mobilni objekat ikada napravljen, 29 hiljada tona čelika, i onda će biti pomeren iznad reaktora“.
Za sada, u toku su samo pripremni radovi za gradilište i šine. Visoko radioaktivan sloj zemlje mora da se ukloni kako bi se zaštitili radnici. Smital kaže: "Pojedine faze izgradnje su mnogo komplikovanije nego što se mislilo. Projekat će biti mnogo skuplji i rad na njemu biće duži nego što se predviđalo“.
Troškovi rastu iz godine u godinu i trenutno se procenjuju na milijardu 600 miliona evra. U finansiranju učestvuje međunarodna zajednica, pre svega Evropska unija. Reaktor i dalje predstavlja veliku opasnost. Prilikom eksplozije oslobođeno je samo pet odsto goriva i Smital kaže: „To znači da je 95 odsto još unutra i ta čvrsta masa se vremenom pretvara u prašinu, što znači da imamo veliku količinu radioaktivne prašine koja na neki način mora biti vezana i sačuvana ispod omotača“.
Ukrajinci se nadaju da će naučnici rešiti problem i da će na današnjoj donatorskoj konferenciji biti obezbeđen novac za projekat. Predsednik Evropske komisije Barozo već je uoči sastanka obećao novih 110 miliona evra.
Autori: Kristina Nagel, Saša Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon