Češka "nema novca" za obranu i ne ispunjava dogovor NATO-a

Češka vlada pod premijerom Andrejem Babišem neće ispuniti načelnu obvezu svih država članica NATO-a i izdvojiti minimalno dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu. Dok je gospodarstvo te srednjoeuropske države 2025. poraslo za 2,5 posto, proračun za obranu 2026. porast će u odnosu na prethodnu godinu za svega oko dvadeset milijuna eura. Time će izdaci za obranu iznositi "samo” 154,791 milijardi kruna (oko 6,3 milijarde eura), što iznosi 1,7 posto BDP-a Češke.
Unatoč tome, vlada u Pragu je uvjerena kako i dalje ispunjava svoje obveze prema NATO-u. I glavni tajnik NATO-a Rutte je govorio kako bi se i ulaganja u ključnu infrastrukturu mogla prihvatiti kao ulaganja u obranu, ali nije posve jasno na što se to odnosi.

Tako je i Babiševa vlada uvjerena da će zapravo izdvojiti puna 2% za obranu, ali tu su onda uračunati i izdaci drugih ministarstava – u prvom redu iz Ministarstva prometa za izgradnju autocesta i željezničkih pruga.

Babiševa koalicijska vlada je već povećala državni deficit: dug će biti za 3 milijarde eura veći nego za prethodne vlade Petra Fiale i iznosi preko 12 milijardi eura - što odgovara 1,8 posto BDP-a. No populistička vlada desne koalicije taj novac najprije treba za socijalni sektor i državnu potporu kod cijena električne energije za češka kućanstva.

Babiš: "To je najviše što si Češka može priuštiti”

"Obrana je za našu vladu prioritet”, rekao je Babiš za televiziju Prima CNN, "ali odbijam zamisao da bismo se u mehaničkoj utrci za postocima trebali prisiljavati na mjere koje bi potkopale gospodarstvo i narušile socijalni mir u zemlji.” 2,1% BDP-a je maksimum koji si Češka ove godine može priuštiti, a da ne ugrozi "zdravstvo, socijalni sustav, ulaganja u energetiku ili unutarnju sigurnost”, rekao je Babiš.

Najveći protivnik većih obrambenih izdataka je jedan od Babiševih koalicijskih partnera, krajnje desna stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD). Njezin predsjednik Tomio Okamura odbio je 2025. sporazum država NATO-a o postupnom povećanju obrambene potrošnje do 2035. na ukupno pet posto BDP-a. "To je potpuno nerealno”, izjavio je trenutačni predsjednik Zastupničkog doma češkog parlamenta za portal iDNES.cz.

Češki predsjednik Petr Pavel, umirovljeni general, bivši načelnik Glavnog stožera češke vojske i od 2015. do 2018. predsjednik Vojnog odbora NATO-a, izjavio je 18. ožujka novinarima da, po njegovu mišljenju, Savez neće priznati izdatke za autoceste, željeznice i slično kao dio čeških obrambenih izdataka.

"To ste se sami dogovorili”

Unatoč tim rezervama Pavel je 20. ožujka potpisao državni proračun za 2026., ali je zaprijetio da bi sljedeći proračun mogao odbiti ako izdaci za obranu iduće godine ne budu povećan u odnosu na BDP.

Američki veleposlanik u Pragu Nicholas Merrick također je sredinom mjeseca u Praškom dvorcu, na konferenciji "Naša sigurnost nije sama po sebi razumljiva", kritizirao Babiševu vladu. "S rezanjem obrambenih izdataka Češka riskira da ne ispuni vlastite obveze i da se nađe među zadnjima u Europi", upozorio je Merrick.

Američki diplomat podsjetio je da su se države NATO-a 2025. dogovorile da će do 2035. povećati obrambenu potrošnju na 3,5 posto BDP-a, a tek bi u preostalih i dodatnih 1,5 posto bilo moguće uvrstiti i ulaganja u kritičnu infrastrukturu. "To nije proizvoljna odluka, nije zahtjev Sjedinjenih Država, nije puki potpis vlade koju neka druga vlada može lako poništiti. To je sporazum među suverenim saveznicima od kojih se svatko, bez iznimke oslanja na ostale", upozorio je američki veleposlanik.

"Vrlo je moguće da će vlada Andreja Babiša još tijekom ove godine morati uložiti dodatna sredstva u proračun za obranu”, kaže za DW Jakub Landovský, bivši zamjenik ministra obrane i 2025. češki veleposlanik pri NATO-u. On traži dodatna dva posto BDP-a isključivo za obranu.

Landovský također smatra da izdaci za autoceste i željeznice neće biti odobreni na sljedećem summitu NATO-a. Osim toga, očekuje daljnje kritike iz Washingtona: "Svaki saveznik koji potkopava napore SAD-a da ojača obrambenu sposobnost Europe mora računati s reakcijom Sjedinjenih Država.”