1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Zlatna vremena za geotermalnu energiju?

Gero Rueter
21. siječnja 2023

Zemni plin je loš za klimu i poskupio je nakon ruskog napada na Ukrajinu. Geotermalna energija bi mogla biti jeftinija alternativa. A to je i ekološki prihvatljivije rješenje.

https://p.dw.com/p/4MOln
Foto: Thomas Koehler/photothek/picture alliance

Otkad se koristi geotermalna energija?

U središtu Zemlje je vruće kao na Suncu, temperatura iznosi oko 6.000 stupnjeva. Na dubini između 2.000-5.000 metara ispod Zemljine površine još uvijek vladaju temperature od 60 do 200 stupnjeva, a u vulkanskim regijama na površini i do 400 stupnjeva Celzijevih.

Naši su preci u nekim regijama već odavno koristili geotermalnu energiju. U 1. stoljeću su Rimljani u Aachenu i Wiesbadenu kuće i terme grijali uz pomoć tople izvorske vode. Maori su na Novom Zelandu prirodnu toplinu Zemlje koristili za kuhanje, a u talijanskom Larderellu je 1904. uz pomoć geotermije prvi put proizvedena struja.

Struja iz vulkanskih regija

Oko 400 elektrana u 30 zemalja svijeta uz pomoć pare iz Zemlje proizvodi struju – ukupnog kapaciteta od 16 gigavata (GW). Pogotovo u vulkanskim regijama uzduž Pacifičkog vatrenog prstena, u SAD-u, Meksiku, El Salvadoru, Islandu, Turskoj, Keniji, Indoneziji (naslovna fotografija), Filipinima i Novom Zelandu je ta vrsta proizvodnje električne energije značajna – u globalnom prosjeku udio struje iz geotermalnih izvora iznosi samo 0,5%.

Gejzir Strokkur na Islandu
Gejzir Strokkur na Islandu Foto: Joss Fredy/Prisma/picture alliance

Grijanje uz pomoć geotermije

Geotermija je diljem svijeta značajnija za grijanje bazena, zgrada, staklenika te za gradske mreže opskrbe toplinom. Iz bušotina koje se nalaze na dubini i do 5.000 metara se ispumpava voda čija temperatura iznosi do 200 stupnjeva Celzijevih, tu se toplinu iskoristi i onda se, preko druge bušotine, rashlađenu vodu „potiskuje" natrag u tlo. 

Taj način eksploatacije topline je moguć posvuda na svijetu, jeftin je i sve više ga se koristi i u zemljama u kojima nema vulkanskih aktivnosti. Sudeći po procjenama Status Report Renewables, kapacitet geotermalnih elektrana za proizvodnju topline u ovom trenutku diljem svijeta iznosi 38 gigavata, to je otprilike dva puta više nego što iznosi kapacitet geotermalnih elektrana za proizvodnju struje.

Za sada najviše odlučnosti u eksploataciji geotermije pokazuju Kina (14 GW), Turska (3 GW), Island (2 GW) i Japan (2 GW). Tako oni griju gradske kvartove ili staklenike. U Njemačkoj u korištenju povoljne geotermalne energije prednjači Grad München, uz čiju pomoć već do 2035. godine želi postati klimatski neutralna metropola.

I njemačka vlada želi subvencionirati korištenje geotermije za klimatski neutralnu opskrbu toplinom. Sudeći po nekim studijama, uz pomoć geotermije bi se u Njemačkoj moglo proizvoditi i do 300 TWh/a topline, to je više od 50% buduće potrebe za toplinom u svim zgradama u zemlji.

Grijanje toplinskim pumpama

Geotermiju se sve više koristi i iz sloja koji se nalazi blizu površine Zemlje, u kombinaciji s toplinskim pumpama. Radi se o bušotinama koje su duboke 50-400 metara, a u sklopu zatvorenog sustava teče voda, odozgo prema dolje, i onda natrag, pritom se zagrije na temperaturu od 10-20 stupnjeva. I onda toplinska pumpa tu energiju koristi kako bi zagrijala vodu na temperaturu od 30-70 stupnjeva, a tu se vodu koristi na primjer za grijanje kuća ili zgrada.

Stručnjaci u ovoj metodi vide velike potencijale, slične onima koji su povezani s „dubinskom" geotermijom. U Njemačkoj bi se uz pomoć te dvije tehnologije ubuduće moglo pokriti kompletnu potrebu za toplinom u građevinama poput stambenih zgrada ili kuća.

Koliko to sve košta?

Sudeći po analizi šest njemačkih istraživačkih instituta, proizvodnja topline preko dubinske geotermije košta manje od tri centa po kilovat-satu (kWh).

Prije ruskog napada na Ukrajinu je doduše proizvodnja topline uz pomoć zemnog plina iz plinovoda za mnoga komunalna poduzeća u Europi bila jeftinija, zato se ulaganje u gradnju odgovarajućih postrojenja za geotermalnu energiju i nije činilo baš atraktivnim. Zbog rata i snažnog rasta cijena plina u Europi (na više od 12 centi po kWh), situacija se kompletno promijenila. Komunalna poduzeća pokazuju sve više zanimanja za geotermiju kao sredstvo za komunalnu opskrbu toplinom.

Geotermalna elektrana u Kaliforniji
Geotermalna elektrana u KalifornijiFoto: Jim West/imageBROKER/picture alliance

Može li geotermija pokriti sve potrebe za toplinom?

Ne. Potencijal geotermije je doduše gotovo neograničen, ali u industriji su jednim dijelom potrebne visoke temperature, veće i od 200 stupnjeva Celzijevih. A to su temperature koje su u ovom trenutku za geotermiju nedostižne. Klimatski prihvatljive alternative za tako visoke temperature su sustavi koji koriste struju, bio-plin, bio-masu i zeleni vodik.

Može li geotermija prouzročiti potrese?

Da. U regijama u kojima su zabilježene seizmičke aktivnosti geotermija može prouzročiti manje potrese, ako se vodu uz pomoć visokog pritiska „preša“ u unutrašnjost Zemlje. U nekim su slučajevima potresi rezultirali manjim štetama na građevinama, te su doprinijeli odbacivanju te tehnike.

U regijama bez seizmičkih aktivnosti po izjavama stručnjaka nisu zabilježeni potresi. U usporedbi s eksploatacijom nafte, zemnog plina i ugljena, geotermija je manje riskantna, naglašava profesor Rolf Bracke iz Fraunhoferovog instituta. I dodaje da je geotermija „uvjerljivo najsigurniji izvor energije na našoj Zemlji."