″Ziceri za Šuicu″: Hrvatska dobiva potpredsjednicu Europske komisije | Politika | DW | 04.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

"Ziceri za Šuicu": Hrvatska dobiva potpredsjednicu Europske komisije

Unatoč protivljenju Zelenih te još nekih klubova Dubravka Šuica je dobila zeleno svjetlo za poziciju potpredsjednice Europske komisije i povjerenice za demokraciju i demografiju.

„Europski parlament mi je kao dom“, kazala je na početku svog obraćanja odborima Šuica i doista: na ispitivanju pred kolegama mogla se uglavnom osjećati ugodno, „kao doma". Članovi odbora Šuicu su ispitali u četvrtak navečer, kada je zgrada parlamenta već opustjela, a zastupnici se većinom već zaputili na aerodrome i krenuli kućama produljiti si vikend. Bruxelles zna biti naporan. Rušenje s jedne strane nominiranog povjerenika iz Mađarske i s druge nominirane povjerenice iz Rumunjske zadovoljila je, čini se, apetite dvaju glavnih političkih blokova u Europskom parlamentu (pučana i socijaldemokrata) za međusobno napadanje.

Mlako ispitivanje

„Bilo je ovo jedno od najdosadnijih saslušanja u povijesti Parlamenta", kratko je komentirao jedan od briselskih dopisnika nakon što je nakon malo manje od predviđena tri sata završilo ispitivanje Dubravke Šuice. Ante Božič, novinar slovenskog Pop TV-a koji je s brojnim drugim novinarima pratio i ovo i druga saslušanja budućih povjerenika, u razgovoru za Deutsche Welle je komentirao kako se Šuica doimala suvereno na općim temama demokracije i demografije, no uz diplomatsko uzmicanje na konkretnijim pitanjima o pravu na pobačaj i reproduktivnim pravima. Upravo su joj to i zamjerili Zeleni koji su odmah po završetku saslušanja objavili da se pokazala slaba na pitanjima reproduktivnih prava i pravima manjina. Nije pomoglo ni Šuicino priznanje da se nije stigla dobro pripremiti jer je njezin fokus do sada bio na sasvim drugim temama.

„Mislim da su članovi odbora bili vrlo blagi prema njoj. U prva dva sata nije bilo nijednog oštrijeg pitanja. Mogli bismo kazati da su to bili ziceri za gospođu Šuicu, s kojima nije imala problema", prokomentirao je slovenski kolega Božič koji je i u svome javljanju za Pop TV istaknuo kuriozitet kako jedna profesorica engleskog jezika grubo vlada jezikom koji je jednom predavala djeci.

"Obiteljskim žrtvama" do milijunske imovine

„No, vidjeli smo i gore“, zaključio je Božič koji je ipak istaknuo da ga je najviše začudilo izbjegavanje pitanja o imovini. Bez obzira što je nesklad između primanja i poprilično velike imovine Dubravke Šuice izazvao pravu buru u domaćoj javnosti, buduća je potpredsjednica EK pred odborima morala odgovoriti na samo jedno pitanje o porijeklu svoje imovine.

Dubravka Šuica nije morala odgovarati na puno neugodnih pitanja - jedno joj je, međutim, postavio njemački zastupnik Martin Sonneborn

Dubravka Šuica nije morala odgovarati na puno neugodnih pitanja - jedno joj je, međutim, postavio njemački zastupnik Martin Sonneborn

Zadnjih dana hrvatski su mediji, podsjetimo, uz već poznatu imovinu koju je prijavila u imovinskoj kartici, objavili i priče o njezinoj 12-metarskoj jahti te o stanu koji je njezina kći u Zagrebu navodno kupila za gotovinu. To jedno neugodno pitanje o imovini je postavio neopredijeljeni njemački eurozastupnik i bivši glavni urednik satiričkog magazina Titanic Martin Sonneborn. Zamolio ju je da mu objasni tajnu svog financijskog uzleta. „Biste li podijelili s nama recept za to?", kazao je. Predsjednik Odbora za ustavna pitanja Antonio Tajani odmah je pokušao spriječiti pitanje argumentirajući da ono nije tema ispitivanja te da odbor za pravna pitanja nije imao primjedbi, no Šuica je odlučila odgovoriti. Rezolutno je kazala da je njezina izjava o imovinskim interesima potpuno istinita te da je sve prijavila. Porijeklo imovine objasnila je muževom „pristojnom plaćom“ muža kapetana i „žrtvama koje je podnijela" njezina obitelj.

Imovinski prijepori druge su stajali karijere

No, na tome je stalo iako su sumnje u sukob interesa i imovinske nedoumice bile razlog što je Odbor za pravna pitanja Parlamenta ranije odbio dvoje predloženih budućih povjerenika iz Mađarske i Rumunjske. A ti primjeri nisu usamljeni. Na parlamentarnom saslušanju 2010. godine bugarska ministrica vanjskih poslova kandidirana za europsku povjerenicu, Rumiana Želeva, nije odgovorila na optužbe u vezi svog imovinskog stanja, a nije ni pokazala pretjerano znanje područja koje je trebala voditi, kao ni osobite jezične vještine. Nakon lavine nezadovoljstva kod kuće, povukla je kandidaturu i dala ostavku na mjesto ministrice. Povukao se i rumunjski kandidat za povjerenika 2006. godine Varujan Vosganian nakon optužbi za korupciju te veze s Causeskuovom tajnom policijom.

Zasigurno najpoznatiji primjer bila je kolektivna ostavka Komisije Jacquesa Santera, prisiljena na taj potez nakon korupcijskog skandala u kojem je zapravo ulogu imala samo jedna povjerenica, no druge opcije nije bilo. Dugogodišnja dopisnica hrvatskih medija iz Bruxellesa Lada Stipić Niseteo za DW kaže da u tom slučaju bilo i riječi o srazu pristupa problemima: „Što je, recimo, na sjeveru Europe teški grijeh, na jugu kontinenta je folklor i stil ponašanja sažet u pojmu 'Chiracove jabuke'." Chiracu su, naime, izračunali da je, ako je suditi po računima, dok je bio gradonačelnik Pariza sa svojom gospođom dnevno konzumirao 600 jabuka.

 Lada Stipić Niseteo

Lada Stipić Niseteo

Trgovina ustupcima

„Povjerenički su aranžmani utjecali na stroža pravila igre tek nakon što je Martin Bangemann po isteku mandata dobio mjesto u španjolskoj telekomunikacijskoj tvrtki čime je nastavio na terenu na kome je djelovao kao povjerenik. Zbog toga je ostao bez mirovine zarađene tijekom povjereničkog staža", ukazuje Lada Stipić Niseteo.

„U praksi EU članica je da se ostavke daju nakon naoko sitnih incidenata, iz moralnih razloga, no nitko nije zaglavio jer je, u interesu domaćih biznisa, zatvarao oči pred kršenjem međunarodnog embarga. Kandidatima za EK spočitava se svašta, po ideološkim linijama, no proći će postoji li nekakav viši interes. Sve je to trgovina ustupcima“, komentirao Lada Stipić Niseteo.

Posao povjerenika je, kaže dalje, zahtjevan i na njega zemlje šalju svoje najjače ljude, bivše ministre, premijere i predsjednike. Izdvaja Nevena Mimicu kao uspješnog povjerenika koji nije dovoljno svoj rad predstavio javnosti. „Njegov je rad s nerazvijenima ostavio traga na terenu gdje je jedino potreban, a ne na naslovnicama. Pamtit će ga s poštovanjem u zemljama trećeg svijeta jer je izvukao maksimum 'vrijednosti za novac'. Iz perspektive europskih poreznih obveznika to je jedino što se računa… Ostalo je šminka“, zaključuje u razgovoru za DW ta iskusna briselska dopisnica.

Ostaje za vidjeti kakvom će se povjerenicom pokazati Dubravka Šuica i po čemu će se na toj funkciji pamtiti.

 

Preporuka uredništva