″Zemlja staraca i sirotinje″ | Gospodarstvo | DW | 06.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

"Zemlja staraca i sirotinje"

Otići ili ostati – pitaju se mladi u BiH i sve češće se odlučuju za odlazak. BiH je napustilo više od 150.000 mladih u potrazi za boljim životom. Političari to očito još uvijek ne smatraju alarmantnim.

#NecuDaIdem inicijativa je na društvenim mrežama koja upozorava na problem odlaska mladih. Pozivaju se korisnici da 'podijele' broj onih za koji znaju da su otišli ili koji namjeravaju otići. Rijetkost su oni koji poznaju manje od njih 10. Tako se nezaustavljivo povećava statistički broj od dva milijuna osoba koje žive u inozemstvu, a čije je podrijetlo iz BiH. To je više od polovice stanovnika BiH. Svi podaci upozoravaju na drastičan 'odljev mozgova' i odlazak mladih, a podaci Svjetskog ekonomskog foruma Globalne konkurentnosti u toj kategoriji smjestili su BiH na 131. mjesto od ukupno 133 države. Međutim, unatoč tome što na ovaj gorući problem ukazuju čak i korisnici društvenih internetskih platformi, bosanskohercegovačkim političarima na dnevnom redu ove točke još nema. A, i "ne zna se kad će"...

Dok mediji svakodnevno donose priče suvremenih 'gastarbajtera', mlada Mostarska Inga Kotlo i Čitlučanka Ana Sušac tu priču neće vam ispričati. One su odlučile ostati i svoju budućnost graditi u BiH.

Njihova je priča - ostanak.

Život sada, a ne „na čekanju"

"Važno je spomenuti da kontinuirano razvijam i univerzalne radne vještine, što mi otvara vrata za napredak u bilo kojem mjestu na svijetu, kako u BiH, tako i u inozemstvu. Pošto je i u BiH ta radna sposobnost u određenoj mjeri prepoznata, ne osjećam potrebu za hitnim "bijegom". Naravno, točno je da se, kao i druge mlade osobe, suočavam s brojnim poteškoćama, te da postoje faktori koji uzrokuju opravdano nezadovoljstvo, ali istovremeno postoji i puno pozitivnih stvari koje moja domovina, odnosno moj rodni Mostar, nudi", kaže za Deutsche Welle Inga Kotlo, mlada asistentica na Fakultetu humanističkih znanosti u Mostaru.

Inga Kotlo, Assistentin | Bosnien und Herzegowina Universität Mostar (privat)

Inga Kotlo: "Postoji i puno pozitivnih stvari koje moja domovina nudi"

Upravo pozitivne stvari: rodni grad, obitelj i prijatelji, prirodne ljepote, ali i doza izazova da se barem na mikrorazini uhvati u koštac s poteškoćama i nepravilnostima koje izazivaju nesigurnost i nezadovoljstvo životom u BiH, prevagnule su u odluci za ostanak u BiH.

"Ali bojim se da stavljanje života u BiH 'na čekanje' ne donosi ništa dobro ni pojedincu, a ni zajednici u kojoj živi - ta već pomalo ustaljena praksa doprinosi samo atmosferi sveopće pasivnosti, učmalosti, nezadovoljstva i bezizlaznosti. Život je sada i ovdje, i on neminovno teče", smatra ona.

"Što će ostati od BiH?"

Ana Sušac je još studentica i kaže da želi ostati u domovini ukoliko za to postoji i minimum mogućnosti. "Nema dvojbe da ova zemlja ima jako puno pozitivnih strana, ali u prilično nestabilnom ambijentu u kojem živimo, takve stvari kao da ne mogu doći do izražaja. Vjerujem da svatko za sebe može pronaći barem nekoliko stavki koje ga vežu za BiH i motiviraju na ostanak. Za mene osobno to su u prvom redu obitelj, prijatelji i ljudi na koje sam mogla računati kad je bilo potrebno, ali i određene navike i stil života koji bi se drugdje vjerojatno razlikovao", komentira ova studentica za DW.

"Da je malo više pameti, interesa za razgovor i kompromisa na svim stranama da se zemlja napokon sredi u političkom i ekonomskom smislu, vjerujem da bi mogli biti pristojna država u kojoj bi većina stanovnika mogla normalno živjeti. Ovako smo dovedeni u poražavajuću situaciju da mladi sve više tonu u apatiju, a državu je samo u zadnjih pet godina napustilo više od 170.000 ljudi. To je žalosno. Vrijeme prolazi, problemi se gomilaju, a zemlja stoji na mjestu. Crveni alarm glede iseljavanja uključio se odavno", mišljenje je ove studentice.

Na pitanje zašto političari ovaj alarm ignoriraju, Ana odgovara: "Za pretpostaviti je da bi to podrazumijevalo da i oni, koji su preuzeli odgovornost za BiH, i sami poduzmu stanovite korake jer im to je naprosto dužnost i obveza. Ne želim vjerovati da su dužnosnici u baš tolikoj mjeri izgubili dodir sa stvarnošću pa da ne prepoznaju opseg problema. Veliko je pitanje što će uopće ostati od ove zemlje ako se dozvoli da ju napusti većina obrazovanih i sposobnih koji su je u budućnosti trebali graditi", zaključuje.

Ana Susac, Studentin | Bosnien und Herzegowina Universität Mostar (privat)

Ana Sušac: "Mi mladi smo dovedeni u poražavajuću situaciju da sve više tonemo u apatiju"

"Zemlja staraca i sirotinje"

Dok se Inga i Ana odlučuju na ostanak, i statistički su u manjini jer istraživanja pokazuju da čak i do 60% mladih želi otići iz BiH, bh. političari ne smatraju da je to gorući problem u zemlji koji će zasigurno obilježiti i njenu budućnost. Diana Zelenika (HDZ 1990), zastupnica u državnom parlamentu, kaže da su postojale inicijative pojedinih zastupnika na temu iseljavanja mladih, ali da je sve ostajalo samo na - inicijativama.

"Kod vladajućih nema ni želje niti volje za konkretan razgovor i korake na ovu temu. Najveći problem je u ispolitiziranom pravosuđu, korupciji i nepotizmu koji prolaze bez kazne što je rak-rana našega društva. Imamo divnu zemlju, resurse i obrazovane ljude, ali sve nepovratno gubimo jer je stvorena besperspektivnost i apatija. Nemamo dugoročne planove za razvoj, zapošljavaju se politički podobni umjesto sposobni, imamo političare kojima se imovinska kartica debelo ne podudara sa stvarnim stanjem, radnike koji mjesecima rade bez plaće i doprinosa i, unatoč svemu, teško nam je kazati 'car je gol'", 'dijagnoza' je ove liječnice-političarke o sadašnjosti u BiH, koja ima i dozu kritike prema odlazećima jer napuštaju sve bez "podizanja glasa".

Zbog iseljavanja, smatra ona, budućnost BiH je neizvjesna jer neće imati tko puniti mirovinski fond. "Naša budućnost bit će zemlja staraca bez mirovine i još veće sirotinje", zaključuje ona.

Od političke sebičnosti do ugrožene nacionalne sigurnosti

Njenu ocjenu dijeli i jedan od najboljih poznavatelja demografskih prilika u regiji Stjepan Šterc, profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. On je u nedavnom intervjuu za magazin 'Slobodna Bosna' također govorio o alarmantnom stanju i pogubnim podacima o iseljavanju stanovništva iz naših krajeva.

Šterc je rekao da je upravo način upravljanja u ovim prostorima i državama najveći krivac pojave suvremenog egzodusa te da bi se takav način upravljanja mogao nazvati, kako je kazao, "političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti".

"Operativni plan izvršne vlasti nije postavljen sukladno programskim načelima i koncepcijama, demografska problematika nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje i naravno posljedice su nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji. Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno, opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima: ljudskog", zaključak je ovog demografa.

Polovica mladih želi otići

Bosnien und Herzegowina Damir Marjanovic (DW/V. Soldo)

Damir Marjanović

Nezaposlenost, neadekvatan obrazovni sustav, deprimirajuća politička situacija, besperspektivnost budućnosti prouzročili su nastavak trenda masovnog odlaska mladih u razvijene zemlje - to je jedan od zaključaka najnovijeg, temeljitog, empirijskog istraživanja 'Studija o mladima BiH', iniciranog od njemačke zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), a koje su radili domaći stručnjaci: Lejla Turčilo, Amer Osmić, Damir Kapidžić, Sanela Šadić, Jusuf Žiga i Anida Dudić.

U istraživanju se navodi da, u usporedbi sa zemljama regije, mladi iz BiH izražavaju snažniju želju za odlaskom od vršnjaka iz Slovenije i Hrvatske, ali znatno slabije od onih iz Srbije i s Kosova. Dakako, zabrinjavajući je podatak da 40% mladih želi napustiti zemlju zauvijek, drugi dio, njih 18%, planira ostati u inozemstvu duže od 20 godina. Želju za povratkom izrazila je većina mladih ljudi, međutim, oni planiraju provesti najproduktivnije godine negdje drugdje, što ima šire društvene posljedice, ocjena je stručnjaka u Studiji o mladima BiH'.

"Odgovor mladih je odlazak"

Damir Marjanović, sarajevski sveučilišni profesor i zastupnik Naše stranke također je mišljenja da mladi odlaze jer ne vide nadu u BiH. "Političari dobrim primjerom trebaju dati dobar razlog za ostanak. Sada ne misle da je prioritet prioriteta zadržavanje mladih i vode se svojim osobnim željama i plaćama, ali kada ne bude ljudi koji će im za to puniti proračun - bit će kasno. Nemamo demografske politike, a već sada smo jako stara populacija i naše društvo je u odumiranju", komentira za DW.

I on sam je otac te kaže da ne zna što će kazati svojem djetetu nakon završetka školovanja, no ističe da mlade koji odu u razvijene zemlje za boljim životom ne treba osuđivati.

"U kampanjama se političari često pozivaju na mlade i to samo iz svojih političkih partija. Oni im lijepe plakate, a nakon izbora - ništa. Nema projekcije stanja i dugoročnih planova. Novoj generaciji kažem da smo mi, stariji, generacija rata i da nas ne trebaju slušati, nego uzeti život i sudbinu u svoje ruke. Ne sudimo mladima jer njihov odgovor na sve ono što se oko njih događa je odlazak. Vrijedni su i obrazovani, što očekujemo od njih u zemlji kakvu im mi ostavljamo?", zaključuje profesor Marjanović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic