Zdravstvo u Hrvatskoj: turisti važniji od domaćih? | Politika | DW | 21.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zdravstvo u Hrvatskoj: turisti važniji od domaćih?

Prijedlog reforme zdravstvenog sustava u Hrvatskoj predviđa privatizaciju primarne zaštite. Neki liječnici upozoravaju da će to ići na štetu domaćeg stanovništva. Jesu li ti strahovi opravdani?

Sudeći po reakcijama na nove zakonske izmjene u zdravstvu, hrvatske građane čekaju nova teška iskušenja u području tih javnih usluga. Ako se uopće više može govoriti o javnome, jer većina zamjerki smjera na tezu da se sustav dodatno privatizira, a na štetu zajedničkih dobara i onog što se nekoć zvalo – narodno zdravlje. No skup kritičara je indikativno širok; tu su zajedno ugledne udruge liječnika i pacijenata, te poslodavaca u zdravstvu. Našu pozornost, međutim, ovom prilikom je privukla primjedba o kojoj nije bilo mnogo govora, iako se izdvaja pomalo iznenađujućim scenarijem koji predviđa.

Osječki liječnik Dražen Gorjanski, publicist i analitičar zdravstva, upozorio je prošlog tjedna javnost da se člankom 40. novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čije se donošenje planira za lipanj, otvara prostor za privilegiranje turista u sustavu javnog zdravstva. Taj članak navodi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici.“ Gorjanski stoga nalazi da se po novome neizravno propisuje kako se tom djelatnošću mogu baviti sve javne bolnice, pa već i zato što ne piše da ne mogu.

Krankenhaus, Gesundheitswesen in Kroatien (DW/S.Bogdanic)

Hoće li i hrvatske zdravstvene institucije privilegirati one koje im plaćaju i to brzo? A to nisu domaći pacijenti...

Turizam samo kao kulisa

„Turisti će plaćati bez mogućnosti dugovanja, i bolnice će im davati prednost, radi svog normalnog poslovanja. Naše bolnice su izuzetno opterećene kašnjenjem isplata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Taj 'živi' novac bit će im osvježenje. Ali, to znači da će se notorno čekanje domaćih pacijenata na uslugu, npr. dijagnostičku, još više produžiti. To nam otkriva elementarna logika, jer će oni dobiti konkurenciju koja plaća odmah. Jednostavno, radi se o komercijalizaciji javnog sustava, a ovo je samo jedan od uvodnih, relativno diskretnijih koraka“, rekao je Gorjanski za DW.

Dražen Gorjanski

Dražen Gorjanski

On podsjeća da nešto slično postoji već i sad, u području medicinske rehabilitacije, većinom u toplicama. Tamo pacijenti koji plaćaju uslugu direktno iz svog džepa, u praksi imaju prednost u odnosu na osiguranike u sustavu – dolaze odmah na red, dok osiguranici nerijetko čekaju mjesecima. „Upravo takva mogućnost otvara se sad za sve zdravstvene ustanove“, dodaje ovaj liječnik, „da bi poslovale negdje na rubu između javnog i privatnog. To je neki vid prikrivene komercijalizacije sustava koja je skrivena iza turizma kao najpogodnije kulise. I ja po zakonu mogu biti turist, čim dođem iz Osijeka u npr. Zagreb.“

Takva politika prema zdravstvu natjerat će mnoge na dodatne izdatke, da bi što prije došli do usluge, tj. zdravlja samog. Gorjanski napominje kako u Hrvatskoj nema dovoljno potražnje da bi se većina liječnika prebacila u privatno zdravstvo. Zato rijetki odlučuju preći tamo, ali mnogi ostaju samo jednom nogom u javnom sektoru – oni paralelno rade i u privatnim ustanovama: „Osim toga, većini privatnih ustanova treba priključak na javna sredstva. Magdalena, recimo, klinika u Krapinskim toplicama, naprosto treba hibridni oblik poslovanja, nešto poput ozloglašenog javno-privatnog partnerstva.“

Satirički pravci razvoja

Karmen Lončarek, liječnica i rukovoditeljica u Kliničkom bolničkom centru Rijeka te profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu, mišljenja je pak da je njezin kolega Gorjanski svoju ideju o zdravstvenom turizmu razradio kako bi pokazao u kojim se sve satiričnim pravcima to može razvijati. Jer, i ona drži kako prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti sadrži više nabačenih zamisli bez domišljenih posljedica i s nerazrađenom implementacijom. „Prije svega bi valjalo razjasniti terminologiju. Zdravstveni turizam je mnogo širi pojam od medicinskog turizma“, rekla nam je dr. Lončarek.

„U medicinskom turizmu putuje se na dijagnostiku ili terapiju zbog oštećenog zdravlja. U prošlosti su turisti iz siromašnih zemalja putovali u bogate zbog bolje medicinske tehnologije, a danas se putuje u spurotnom smjeru, zbog jeftinije stručne radne snage te nižih cijena medicinskih proizvoda i usluga. Medicinski turizam skopčan je s većom odgovornošću, a time i većim rizicima za pružatelje usluga, kao i opasnostima od tužbi“, kaže ona, dodajući da bi i samo objašnjenje kako sve strani pacijenti mogu kroz turizam utjecati na dostupnost usluga domaćim osiguranicima, zahtijevalo preveliki prostor.

Zahnarzt - Bohrer (picture-alliance/dpa/F. Hörhager)

"Medicinski turizam" uzima sve više maha, a to već odavno nije samo dentalna medicina, nego i zahvati koji bi zapravo zahtijevali mnogo dužu i intenzivniju liječničku njegu.

Na to utječe veliki broj faktora, po njezinim riječima, no zdravstveni turizam obuhvaća i mnoge poslove bez značajnije odgovornosti, kao što su sistematski i preventivni pregledi, produžena rehabilitacija ili programi mršavljenja. „Wellness također spada pod zdravstveni turizam“, nastavlja Karmen Lončarek, „a pruža niskorizične usluge iz domene fizičkih, psiholoških i duhovnih aktivnosti poput saune, masaža, toplica, aromaterapija, nutricionizma, yoge, programa oslobađanja od stresa i sličnog, a orijentirane su na zdrave ljude koji žele sačuvati zdravlje ili naprosto uživati.“

Razilaženja u interpretacijama

Saznajemo i da taj tip zdravstvenog turizma u Hrvatskoj predstavlja mali postotak radnika u ukupnom broju zaposlenih. „Nažalost“, podsjeća naša sugovornica, „jako zaostajemo za Slovenijom koja ima nekoliko desetaka toplica odlično posjećenih tijekom cijele godine. Kao takve su motor razvoja u svom kraju.“ No sve je to i u novom zakonu, prema Draženu Gorjanskom, dodatno zapetljano lošim tumačenjima zakonskog prijedloga, bez valjane zakonodavčeve argumentacije: „Usluge ostaju nedefinirane, definirano je samo tko može biti turist, a turizam je samo povod, i dalje se sve to može odvijati kojekako.“

Tumačenja nove pravne podloge za zdravstvo očito su još nalik tapkanju u mraku, i tek će se u praksi vidjeti ono što ranije nije valjano objašnjeno. O tome kazuje i odgovor Dubravka Lepušića, ginekologa iz KBC-a Sestre Milosrdnice u Zagrebu, te poznatog društvenog aktivista i javnoga komentatora. Upitali smo ga za stajalište o ovom predmetu, i najprije se složio s pretpostavkom da često valja puhati na hladno: „Ali, ja iz tog zakona još ne vidim da će naši pacijenti biti diskriminirani. To su kalkulacije koje se mogu i ne moraju ostvariti. I dalje se uvijek djeluje po medicinskim pravilima hitnosti.“

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva