1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto UN nije spasio Srebrenicu?

6. srpnja 2010

"Što će se 11. srpnja 1995. događati u Srebrenici, ovisilo je dobrim dijelom od toga kakav je koja nacija imala sklopljen savez sa zemljama Balkana prije početka 1. Svjetskog rata 1914. godine".

https://p.dw.com/p/OBSd
Spomen-groblje srebreničkim žtvama
Spomen-groblje srebreničkim žtvamaFoto: picture-alliance/ dpa

Šest dana prije obilježavanja 15. obljetnice genocida u Srebrenici, politička zaklada njemačke Stranke zelenih ”Heinrich Böll” u Berlinu je organizirala diskusiju pod nazivom ”UN i genocid u Srebrenici: Pozadine prekršenog obećanja”. Sugovornici u raspravi su pokušali odgovoriti na pitanja: Tko je odgovoran za genocid u Srebrenici? Kakve je informacije imala Međunarodna zajednica? Treba li krivnju za genicid snositi samo UN?

Diskusija o srebreničkom masakru u organizaciji zaklade Heinrich Böll
Diskusija o srebreničkom masakru u organizaciji zaklade Heinrich BöllFoto: Selma Filipovic

I 15 godina nakon genocida u Srebrenici, teško je u potpunosti objasniti i dokazati tko bi trebao snositi odgovornost za smrt do sada identificirane 8.372 žrtve srebreničke tragedije, tvrdi general Manfred Eisele, koji je u razdoblju između 1994. i 1998. godine bio zadužen za planiranje mirovnih misija pri Ujedinjenim narodima. Generali i diplomati mnogih zemalja provodili su na licu mjesta odluke koje su prethodno donošene u svjetskim metropolama i do danas nisu dobili dopuštenje od svojih nalogodavaca da se o događajima u Srebrenici javno izjašnjavaju, kaže general Eisele.

Nizozemski vojnici UN-a sa stotinama muslimaskih izbjeglica iz Srebrenice, snimka s nizozemske televizije 11.07.1995.
Nizozemski vojnici UN-a sa stotinama muslimaskih izbjeglica iz Srebrenice, snimka s nizozemske televizije 11.07.1995.Foto: dpa

”Čisto sumnjam da su odgovorni pri Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ikada imali namjeru civilima u zaštićenoj zoni uistinu i pružiti svoju zaštitu. Razlog je čisto povijesne prirode. Što će se 11. srpnja 1995. godine događati u Srebrenici, ovisilo je dobrim dijelom od toga kakav je koja nacija imala sklopljen savez sa zemljama Balkana prije početka 1. Svjetskog rata 1914. godine.”

”UN je prethodno znao za planove napada srpske vojske na Srebrenicu”

Publika na berlinskoj diskusiji
Publika na berlinskoj diskusijiFoto: Selma Filipovic

Tezu generala Eiselea potvrđuje i nizozemski novinar Huub Jaspers. Za genocid u Srebernici, navodi Jaspers, odgovornost ne snosi samo 450 nizozemskih vojnika koji su trebali štititi srebreničke civile, niti samo nizozemska vlada koja je zabranila zračni napad UN-a na srpske snage. Glavnu odgovornost imaju stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje su, prema posljednjim Jaspersovim istraživanjima, imale informacije o srpskim planovima napada. ”Dobili su informacije od svojih obavještajnih službi. Znali su što u Srebrenici spremaju bosanski Srbi. Odgovorni pri Ujedinjenim narodima nisu spriječili dramu u Srebrenici i to je i danas jedno od velikih pitanja koje leži na našem stolu. Pitanje: ”Zašto”?”

”Zašto se odgovorni bar ne ispričaju?”

Prekršeno obećanje ostat će i dalje velika trauma, sve dok UN ili država Nizozemska žrtvama srebreničke tragedije ne ponude javnu ispriku, kaže Axel Hagedorn, advokat Majki Srebrenice. Hagedorn ne želi prihvatiti takve Ujedinjene narode koji imaju apsolutnu moć i koje niko ne nadzire.

”Kada bi se UN pojavio pred sudom, tada ga Nizozemska više ne bi mogla kriviti za genocid u Srebernici. Trenutno UN i Nizozemska prebacuju krivnju jedni na druge. Kad bi izašli pred lice pravde, uvjeren sam da bi i jedni i drugi bili spremni na rješenje.”

Ulica u Srebrenici, snimka iz 2006. godine
Ulica u Srebrenici, snimka iz 2006. godineFoto: PA/dpa

Mladić je na slobodi, ali ima napretka....”

Njemačka parlamentarka iz Stranke zelenih i predsjednica parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu Marieluise Beck smatra da su zadnjih godina u rasvjetljenju srebreničke tragedije napravljeni veliki pomaci. Unatoč činjenici da general vojske bosanskih Srba Ratko Mladić još nije izručen Haškom sudu, napretka ipak ima, poručuje ona. Masakar u Srebernici je i službeno okarakteriziran kao genocid. To je veliki korak, jer Armenci, na primjer, još uvijek čekaju da se nad njima počinjeni genocid iz 1915. službeno prizna. Pozitivno je i to što su u Hagu donešene mnoge presude i što je Beograd Haškom sudu od 47 izručio 44 osumnjčenih.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: Snježana Kobešćak