Zašto Njemačka ne ubire porez na imovinu?

Josef Rick je multimilijunaš. Svoju imovinu procjenjuje na više od 40 milijuna eura, a godišnji mu se prihod mjeri u milijunima. Time ovaj građevinski poduzetnik iz Düsseldorfa spada u najbogatijih 0,1 posto Nijemaca. Rick bi bio obuhvaćen novim porezom na imovinu prema prijedlogu stranke Ljevica. "Ni ja baš ne volim plaćati poreze, da bude jasno", kaže u razgovoru za ARD. Ali unatoč tome zalaže se za novi porez na imovinu i to tumači "jednostavnom matematikom".

Njegov je izračun ovakav: prema sadašnjim imovinskim i poreznim okolnostima u Njemačkoj, golemo se bogatstvo može u jednom naraštaju, dakle u 30 godina povećati sedamnaest puta. Nakon uvođenja poreza na imovinu za kakav se zalaže Ljevica, ta bi se imovina svakih 30 godina povećala jedanaest puta -  što je za Ricka "i dalje golemo". Ponovno uvođenje poreza na imovinu smatra pravednim i korektnim kao "pristaša društva u kojem se cijeni rad i uspjeh".

Jer ljudi koji zarađuju radom su sadašnjim su poreznim sustavom zakinuti u usporedbi s onima koji novac zarađuju svojom imovinom, tvrdi on. "Ako se raširi ovo uvjerenje kako se ionako može raditi što god hoćete i da se više ne možete uspinjati, onda imamo problem s društvom koje počiva na radu i uspjehu." Zato se multimilijunaš i javno zalaže za to da i on plaća veći porez.

Dorada poreznih propisa koje nikad nije bilo

Porez na imovinu se u Njemačkoj ne ubire od 1997. godine. Njemački ustavni sud je još 1995. proglasio protivnim Ustavu postojeći način obračuna. Temeljni je problem bio kršenje načela jednakosti (članak 3. Ustava): a tu je za poreznike bila golema razlika, je li ta imovina u obliku nekretnina ili je to bio novac ili vrijednosnice.

Ustavni sud naložio je tadašnjoj vladi – a to je bilo još za vrijeme kancelara Helmuta Kohla – neka izradi novi model poreznih pristojbi. No Kohl je odlučio jednostavno potpuno ukinuti porez na imovinu. Kad bi se ponovno uveo, trebalo bi pronaći način da se sve vrste imovine vrednuju jednako. To zvuči jednostavno, ali kod nekretnina to nipošto nije tako. U međuvremenu su sve nekretnine u Njemačkoj ponovno procijenjene u sklopu reforme poreza na zemljište i to bi mogla biti osnova nove regulative.

147,4 milijarde eura godišnje

Stranka Ljevica se već dugo zalaže za ponovno uvođenje poreza na imovinu obustavljenog 1997. Sada je od Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) bliskom lijevoj političkoj opciji, stranka dala izračunati koliko bi se novca slijevalo u proračun prema njezinu modelu od imućnih i najimućnijih u Njemačkoj: to je ispalo ukupno 147,4 milijarde eura godišnje.

Kad bi se to uvrstilo u proračune saveznih pokrajina kojima bi porez na imovinu pripadao, Bavarska bi imala veći prihod od 19 milijardi eura, a Tirinška 2,3 milijarde eura godišnje. Time bi Bavarska teoretski mogla financirati izgradnju 470.000 stanova koje im ljuto trebaju, a Tirinška bi mogla potpuno ukinuti svako plaćanje za vrtiće i jaslice, izračunala je Ljevica.

Čelnica Ljevice Ines Schwerdtner kaže da je njezina stranka naručila ovu studiju od DIW-a kako bi pokazala da se porezom na imovinu mogu generirati deseci milijardi eura za pokrajine i općine. To se često osporavalo u političkim raspravama. Smatra da je ključno politički otvoriti temu preraspodjele i podsjeća da čak i čelnik zastupničkog kluba CDU-a Jens Spahn priznaje da u Njemačkoj postoji problem raspodjele.

"Nikakav porez”

Spahn je u rujnu 2025. u razgovoru na postaji ZDF priznao kako raspodjela imovine među građanima ove zemlje "ovakva kakva jest nije u redu". Za razliku od Ljevice, tada se pokazao otvorenijim za reformu poreza na nasljedstvo ili promjene u socijalnom sustavu.

Njegova stranačka kolegica Gitta Connemann, predsjednica Unije srednjeg poduzetništva i gospodarstva, nipošto ne želi ponovno uvođenje poreza na imovinu. U razgovoru za Handelsblatt upozorila je da su poduzeća u Njemačkoj već sada jako porezno opterećena. AfD ide i dalje nego CDU: on želi porez na imovinu definitivno ukinuti.

Do jednog milijuna je bez poreza

Prema modelu Ljevice predviđen je neoporezivi iznos od milijun eura za osobnu imovinu i pet milijuna eura za imovinu poduzeća. Do tih iznosa ne bi se plaćao porez na imovinu. Iznad toga bi se primjenjivala stopa od jedan posto, iznad 50 milijuna eura stopa bi se povećala na pet posto, a iznad milijarde eura na dvanaest posto.

Prema izračunu DIW-a, time se dolazi do navedenih poreznih prihoda. Najviše bi bili opterećeni najbogatiji postotak stanovništva, dakle ljudi s imovinom od 2,3 milijuna eura naviše. Prema studiji to je oko 700.000 osoba u Njemačkoj koje sada posjeduju oko trećine ukupne privatne imovine. Ali kako bi tih 700.000 reagiralo na veće porezno opterećenje?

DIW: "Postupati razborito"

Stefan Bach iz DIW-a izračun je proveo s dvojicom kolega i usput postavio i to pitanje. Porezni obveznici mogli bi manje ulagati ako im se štednja smanji zbog poreza na imovinu. Mogli bi svoju imovinu smanjiti formalno prebacujući je na supružnike ili djecu. Mogli bi se preseliti u inozemstvo ili prikriti dio imovine. Zato je prema Bachu nužno "i međunarodno bolje uskladiti" porezna pravila.

No on vidi i znatan porezni potencijal kod imućnih. S obzirom na aktualnu gospodarsku krizu Bach preporučuje da se "postupa razborito", posebno zato što bi poduzeća srednje veličine mogla biti previše opterećena.

IW upozorava na posljedice za gospodarstvo

Nasuprot DIW, Njemački institut za gospodarstvo (IW) je blizak poslodavcima. I Tobias Hentze iz IW-a smatra da je imovina u Njemačkoj neravnomjerno raspoređena. Iz perspektive poduzetnika bilo bi bolje sustavno krenuti od prihoda, kaže on, dakle povisiti porez na dohodak, oporezovati kapitalnu dobit i tako smanjiti dobitke.

Smatra i da bi administrativni teret poreza na imovinu bio velik. Svake bi se godine moralo iznova procjenjivati koliko vrijede neka slika, jahta, nekretnina ili poduzeće, kaže Hentze.

Dodaje i da su kod najvećih bogatstava dvije trećine imovine zapravo imovina poduzeća. Zato bi porez na imovinu ponajprije opteretio poduzeća i "ta bi poduzeća onda imala manje novca za ulaganja, manje novca za povećanje plaća, pa zato postoje ekonomski rizici povezani s porezom na imovinu".

Ljevica je narudžbom istraživanja od DIW-a stvorila novu osnovu podataka i nada se da se na toj osnovi može voditi nova rasprava. I SPD načelno podupire veće poreze za najbogatije. Baš kao i stranka Zelenih, to smatra instrumentom za veću pravednost u društvu.