Zar su ove hladnoće - "proljeće"?

Makar bi mnogi od nas željeli nešto drugo, dan početka proljeća zapravo nema veze sa temperaturom, nego je to astrološki trenutak kad na planeti noć i dan jednako dugo traju. Taj moment kad je planeta potpuno okomita prema suncu je ekvinocij ili kako se u Hrvatskoj još zove, ravnodnevnica. To se već dogodilo 20. ožujka (u 11 sati i dvije minute). No, Jilla to očito uopće ne zanima.

Jill je anticiklona koja Europi i na kraju ožujka donosi upravo polarne temperature i zimske nedaće. Ona je još prošlog tjedna zahvatila glavni grad Bjelorusije, Minsk gdje je bilo proglašeno izvanredno stanje zbog snježne mećave, a nakon što su i komunalni strojevi kapitulirali pred snježnim nanosima, morala je pomoći vojska.

Niti to nije bilo dovoljno, pa je proglašeno izvanredno stanje i 20 tisuća stanovnika Minska je pozvano da čiste grad od snijega. Samo u noći na subotu je palo toliko oborina, koliko inače pada u čitavom ožujku. Zbog tolikog snijega je vojska i oklopnim vozilima mora odvlačiti kamione koji su zaglavili na tamošnjim prometnicama.

Žrtve u Velikoj Britaniji

Zima je zahvatila i sjever Europe: u Velikoj Britaniji je osobito pogođena Sjeverna Irska gdje je više od 35 tisuća domaćinstava ostalo bez električne energije jer su se srušili i neki stupovi dalekovoda pod teretom leda. Već danima vlada prometni kaos po tom, kako ga tamo već zovu "miserable March". Jer makar su po noći polarne temperature, po danu je dovoljno toplo da odmrzne dio snijega - i po prometnicama stvori sloj leda na kojem je praktično nemoguće upravljati vozilom.

U Birneleyu u grofoviji Lanchashire je jedan mladić preminuo kad je zaglavio u snijegu kad se vraćao iz puba. U Škotskoj se jedan 57-godišnjak uputio u šetnju tamošnjim brdima - usprkos svim upozorenjima da se ne ide na izlete po snijegu i magli - i više se nije vratio. U petak je jedna žena na jugu Engleske stradala pod ruševinama svoje kuće koja se srušila od zemljane lavine. Čak i klisure Dovera trpe štetu jer zamrznuta voda koja je prodrla u tlo, odvalila čitav golemi dio obale.

U Njemačkoj je ova Cvjetnica, čak i tamo gdje je sjalo sunce, prošla uz temperature kakve se gotovo ne pamte za ožujak. Na istoku Njemačke kod Leipziga je izmjereno -17 stupnjeva, najniža temperatura zabilježena u nekom "proljeću" u posljednjih pola stoljeća. U ovoj zemlji se obično kaže kako treba imati zimske gume "von Oktober bis Ostern" (od listopada do Uskrsa), ali osobito u Alpskim dijelovima zemlje i u ovim danima nitko niti ne pomišlja na put krenuti i bez lanaca u prtljažniku.

Duga zima košta milijarde!

Ta ustrajna zima ne samo da je već mnogima dojadila, nego ona i - košta! Mnogi su mislili da će konačno moći prestati ložiti, ali na to se ne može niti pomisliti. Čak i do lož-ulja je teško doći, ne zato jer ga nema, nego zato jer su mnogi mislili kako će izaći na kraj sa zalihom koju su nabavili prošle godine pa  vozači cisterni jedva uspijevaju naći vremena isporučiti gorivo. Ali zima ne prestaje - i svi se moramo spremiti na zastrašujući račun za grijanje.

Koliko nas ova zima košta, to nije lako izračunati: Njemačka gospodarska komora procjenjuje da u ovoj hladnoći nestaje oko dvije milijarde eura, tabloid Bild procjenjuje da će to biti čitavih šest milijardi dodatnih troškova! Jer, pogođeni su mnogi: prijevoznici, građevinski sektor, mraz i hladnoća uništili su i mnoge poljoprivredne nasade... Njemački list dodaje i troškove bolovanja, jer u ovoj dugoj zimi ima i prehlada više nego što se već odavno pamti.

Ipak, meteorolozi podsjećaju kako i ove hladnoće nisu ništa u usporedbi s -28 stupnjeva koliko je 2005. izmjereno u Hermaringenu na jugu zemlje - doduše, tek za dlaku ušavši u rekord mjeseca ožujka jer je to i bilo izmjereno prvog dana tog mjeseca. Ali makar ove proljetne hladnoće možda i nisu rekordne za ožujak, meteorolozi dodaju i lošu vijest: hladno će biti i dalje, barem do Uskrsa. Nakon toga počinje i mjesec travanj - pa treba tek vidjeti, hoćemo li ipak morati bilježiti neke rekorde.