Zapadni Balkan:ekološkim novinarstvom protiv nacionalizma | Panorama | DW | 18.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Zapadni Balkan:ekološkim novinarstvom protiv nacionalizma

Nacionalizam i suluda pravila o vizama otežavaju suradnju mladih novinara na zapadnom Balkanu. No kada je riječ o ekologiji, problemi ne poznaju granice.

Od Sarajeva do Prištine je razdaljina 262 kilometra zračne linije. Autom je, preko Crne Gore, razdaljina 428 kilometara, i potrebno je prijeći dva granična prijelaza. S obzirom na to da ceste nisu uvijek u dobrom stanju, vožnja traje oko sedam sati. No mladi bosanskohercegovački novinar Azem Kurtić je za put od Sarajeva do Prištine morao planirati dobrih 20 sati. Razlog: vizna pravila između dvije zemlje: "Prvo sam morao u Skoplje podnijeti zahtjev za vizu jer mi u BiH nemamo predstavništvo Kosova", objašnjava Kurtić. Sve dok nije dobio pečat u putovnici nije, kako kaže, znao hoće li mu biti dozvoljen ulazak na Kosovo.

A u Prištini je boravio na poziv Deutsche Welle-a u okviru završne konferencije 3. Balkan Booster-a, projekta za mlade novinare sa zapadnog Balkana i Jugoistočne Europe. U okviru ovog projekta mladi bi- ili trinacionalni timovi rade videoreportaže snimljene mobilnim telefonom. Cilj projekta: povezivanje mladih reportera na Balkanu i novi pogled na teme koje su značajne za cijelu regiju. Do danas je život u tim zemljama bivše Jugoslavije obilježen nacionalizmom. Kurtićeva odiseja s vizom je samo jedan primjer koji govori o svakodnevici građana koja je prepuna prepreka.

Zaštita okoliša ne poznaje granice

Pogledajte video 02:13

Život pored termoelektrane

Takve probleme priroda nema. Vjetar, rijeke i zemlja: tamo gdje nacionalizam dijeli države, ekologija ih bez problema povezuje. To su mladi novinari u regiji i prepoznali. U trećem Balkan-Booster-u Deutsche Welle-a oni su radili na pitanjima zaštite okoliša i s mobilnim telefonom u ruci išli na put istražujući stanje u susjednim zemljama. Primjerice Teodora Ćurčić iz Srbije i Alban Hoxha s Kosova su radili zajedno. Konkretno su se bavili zagađenjem zraka u obje zemlje.

Balkan Booster Konferenz (A. Kamber)

Teodora Ćurčić iz Srbije i Alban Hoxha s Kosova

Za njih oboje je ovo bilo iskustvo koje obilježava ne samo njihov profesionalni nego privatni život: "Suradnja je bila vrlo pozitivna. Mi smo prevodili jedno drugom i mogli smo tako shvatiti koji su stvarni problemi ljudi u drugoj zemlji", objašnjava Alban Hoxa. Slično kaže i njegova partnerica iz tima: "To da smo na istoj temi radili na dva različita mjesta pokazuje da se nalazimo pred istim izazovima iako se naši političari takmiče jedni protiv drugih i sebe čine važnim. Alban i ja smo skupa izvještavali o dvije elektrane. Unatoč tomu sve je bilo usko povezano jedno s drugim."

Adelheid Feilcke iz Deutsche Welle-a je sigurna da sve strane profitiraju od Balkan Booster-a i da se do rješenja dolazi samo ne međuljudskoj razini: „Na Balkanu trenutno ne postoji ozbiljni, neriješeni konflikt kao što je između kosovskih Albanaca i Srba. Svaka forma susreta, svaki direktni kontakt između ljudi pokazuje da dijele iste probleme i stoje pred zajedničkim izazovima. I samo to vodi napretku. Zbog toga moramo spajati upravo mlade ljude. Ekstremno je važno u područjima s državnim i etničkim sukobima formirati timove kako bi pokazali: Ne ide drugačije. Mi se možemo i sasvim normalno odnositi jedni prema drugima."

Mediji često kontrolirani

Pogledajte video 02:25

Za plin nemaju novaca, a grijanje na drva ih guši

No u medijima u regiji se približavanje ili suradnja jedva mogu osjetiti. Neovisno izvještavanje o temama koje prelaze granice je deficitarno. Unatoč tomu što su zajednički izazovi očiti. Gospodarska izolacija, masovno iseljavanje ili upravo zagađenje okoliša: lista problema je duga. Hendrik Sittig iz Zaklade Konrada Adenauera u Bugarskoj poznaje probleme medija. Duže od godinu je vršio monitoring javnih radio-televizijskih servisa u Jugoistočnoj Europi. Rezultat: građani regiji dobro znaju zašto ne vjeruju svojim medijima.

Tu su prije svega, kako u razgovoru za DW kaže Sittig, dva faktora koja sprečavaju neovisno izvještavanje. „S jedne strane to su nadzorni odbori. Njih biraju parlamenti ili druge državne institucije. To naravno stvara ovisnost. Zapravo ova tijela bi morala biti ogledalo društva i slobodna u donošenju svojih odluka, kao što je primjerice odluka o izboru generalnog direktora. S druge strane većina televizija je u potpunosti ili djelomice financirana, odnosno subvencionirana iz državnih budžeta. K tomu često ne postoji dovoljno financiranje i nema perspektivne financijske strategije zahvaljujući kojoj televizije mogu dugoročno planirati."

Kontakti za budućnost

DW Mitarbeiterporträt Adelheid Feilcke (DW/P. Böll)

Adelheid Feilcke

Upravo za mlade novinare je situacija često frustrirajuća. Jedva da ima novca za nove formate, jedva da ima interesa za kritičko izvještavanje. Suradnja koja prelazi granice u medijima ostaje na Balkanu samo iznimka. Projekt Deutsche Welle-a Balkan-Booster želi upravo mladim novinarima dati mogućnost za razmjenu iskustava i da se angažiraju tamo gdje se ljudi osjećaju napuštenima od politike.

Pritom su za Adelheid Feilcke ekološke teme ne samo poveznica među mladima, već i dio ukupne problematike: „Stvari su povezane. Ako se ignorira ekologija i u medijima ona nije prisutna, onda se neće dogoditi ni promjene u politici. S obzirom na to da je politika uglavnom zaglavljena u partijsko-političkom diskursu, nema izvještavanja o socijalnim ili upravo o ekološkim temama. To znači da mora doći pritisak od stanovništva. I ako mladi reporteri ovu temu shvate ozbiljno, onda će i politika morati na to reagirati."

Pritom je od suštinske važnosti, kako kaže Feilcke, povezivanje mladih. Pojedine osobe se, kako kaže, može držati izvan medija, ali u doba digitalne povezanosti i prekogranične suradnje ne može se oduprijeti pritisku mladih novinara: „Sigurna sam da su kontakti, koje smo mi ostvarili, svakom sudioniku osobno dali jedan sasvim novi poticaj da ostane pri temi ekologije. Kao efekt iz ovog projekta mi se nadamo da će biti više izvještaja o temi ekologije u zemljama porijekla ovih mladih ljudi."