Zapadni Balkan: Svaki je problem zajednički | Politika | DW | 20.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zapadni Balkan: Svaki je problem zajednički

Još jedna poruka „mira, stabilnosti i dobrosusjedske suradnje“ upućena je sa zapadnobalkanskog okupljanja u Bruxelesu. Dok neki šire optimizam, drugi naglašavaju da ne žele svojim izjavama kvariti predblagdansku idilu.

Još jedan sastanak čelnika zemalja Zapadnog Balkana u Bruxellesu završio je izjavama zajedničke posvećenosti nastavku EU-puta, reformskim procesima i boljoj regionalnoj suradnji. Šefica diplomacije Europske unije Federica Mogherini je, kao domaćin već tradicionalnog predblagdanskog okupljanja regionalnih lidera u Bruxellesu, poručila da partneri sa Zapadnog Balkana „sada više nego ikada", moraju raditi zajedno kako bi napredovali prema zajedničkom cilju EU-integracija, konsolidirali mir i stabilnost i investirali u buduću regionalnu suradnju, a radi dobrobiti građana te regije.

„Lideri sa Zapadnog Balkana na sastanku u Bruxellesu iskazali su opredjeljenje da nastave rad na daljnjoj integraciji regije u EU, u duhu dobrosusjedskih odnosa i pomirenja, suzdržavajući se od svih akcija i izjava koje ne doprinose ukupnom interesu i strateškim ciljevima Zapadnog Balkana", stoji u priopćenju ureda Visoke predstavnice izdanom nakon radnog ručka sa zapadnobalkanskim partnerima.

Samo konstruktivno?

Da je kraj godine bio prilika da se u Bruxellesu rezimira postignuto u 2018. godini u procesu eurointegracija i razvoja Zapadnog Balkana, potvrdio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

„Poseban fokus stavili smo na pitanje Makedonije, dijaloga Beograda i Prištine i pitanje funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Potencirano je od svih sudionika da je jako važno rješavanje tih pitanja, jer je to interes svih država. Dokle god imamo bar jedan otvoren problem, to ugrožava perspektivu svih", poručio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je potvrdio da su svi lideri iz regije pokazali spremnost da se konstruktivno ponašaju, posvete dostizanju europskih standarda u vlastitim državama, ali i daju podršku susjedima koji su u neposrednim problemima.

„Zapadni Balkan povezuje želja za boljim životom građana u svim državama. To možemo postići ako prethodno učvrstimo stabilnost, što je ključni deficit država regije", ocijenio je crnogorski predsjednik.

„Tužna saga o taksama"

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, upitan upravo za bilateralne probleme između Beograda i Prištine, ocijenio da je trenutak u kojem su se Milo Đukanović, Denis Zvizdić, Zoran Zaev, Hashim Thaci i on sastali u Bruxellesu bio važan za ukupnu europsku budućnost Zapadnog Balkana. Bila je to prilika da se procijeni ono što će se događati u narednom razdoblju.

„Konstatirali smo da zemlje regije moraju više raditi na međusobnim odnosima, bez obzira na to gdje se nalaze na europskom putu. Srbija ima svoje nacionalne i državne interese, ali najveći je da očuvamo mir, stabilnost u regiji", rekao je predsjednik Srbije.

Prosvjed kosovskih Srba

Uvođenje carina za proizvode iz Srbije izazvalo je prosvjede kosovskih Srba

On je istovremeno ocijenio i da se odnosi u regiji pogoršavaju, ukazavši na probleme koje Beograd ima zbog jednostranih poteza Kosova, koje je, kako je dodao, priznato u regiji od strane svih, osim BiH i Srbije.

„Po tom pitanju smo prilično usamljeni, ali se trudimo da u svim ostalim sferama razvijamo što bolje odnose i gledamo da, kada se završi tužna saga o taksama, nastavimo dijalog i približimo se kompromisnom rješenju. Nisam netko tko je previše optimist, ali ne želim ni na koji način kvariti Božićnu i novogodišnju idilu mojim izjavama. Mi ćemo nastaviti razgovarati i probleme rješavati", rekao je Vučić napominjući da svoj „neoptimizam" zasniva „na iskustvu".

Dogovor – „u bliskoj budućnosti"

S druge strane, predsjednik Kosova Hashim Thaci kaže da se on nada da bi do dogovora između Beograda i Prištine moglo doći „u bliskoj budućnosti".

„Ohrabruje činjenica da svi lideri regije, bez razlike, podržavaju napore i Kosova i Srbije za postizanjem konačnog sporazuma, i zaključuju da bi to proizvelo još više mira, stabilnosti na Zapadnom Balkanu i ubrzalo EU i NATO procese za Kosovo, kao i EU budućnost Srbije", ocijenio je Thaci.

On je dodao da je Kosovo izgradilo odlične odnose s Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom, i da ohrabruje postojanje nepodijeljene podrška cijele regije kada je riječ o sporazumu između Makedonije i Grčke o imenu, ali i dogovoru o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore.

Predsjednik Kosova je i ovom prilikom izrazio razočaranje zbog odgađanja vizne liberalizacije za građane Kosova, ali i naglasio da njegova zemlja nema drugu alternativu nego nastaviti kretati se prema NATO-u i Europskoj uniji.

Oslonac ili kamen spoticanja?

Da su Europska unija i NATO mirne i prosperitetne luke ka kojima se treba kretati „brod BiH", poručio je i odlazeći predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je kao najveći izazov za BiH naveo kreiranje pozitivne političke agende unutar zemlje poslije izbora.

„Bez kompromisa, dijaloga i zajedničkih rješenja ne može se doći do realizacije bitnih ciljeva za BiH", kaže Zvizdić.

On svoj optimizam zasniva na opredijeljenosti aktualnih članova Predsjedništva BiH da nastave s eurointegracijama zemlje, da već tijekom siječnja 2019. godine posjete Bruxelles i odnesu dodatne odgovore na Upitnik Europske komisije.

„Onda čekamo kandidatski status", kaže Zvizdić.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH kaže da je, pored eurointegracija, pitanje regionalne suradnje bilo osnovna tema sastanka lidera Zapadnog Balkana u Bruxellesu. Zvizdić navodi da je primijećeno da određene „tenzije iz prošlosti", kao i „aktivnosti i odluke" koje nisu u skladu s međunarodnim pravom i sporazumima, zaustavljaju napredak regije. On je naglasio da BiH ostaje potpuno posvećena daljnjem nastavku regionalne suradnje u cilju očuvanja mira i stabilnosti, i istakao nužnost poštivanja međunarodnih obveza i preuzetih obaveza iz postojećih regionalnih i međunarodnih sporazuma, s fokusom na sporazum CEFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

„Neophodno je da se poštuje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo svake od zemalja regije. Naši odnosi moraju biti bazirani na demokratskim načelima, principima tolerancije i međusobnog uvažavanja, a treba i jedni drugima da budemo oslonac u procesu teških reformi koje svi moramo provoditi", ocijenio je Zvizdić.

Zaev i Cipras se drže za ruke

Jedna od rijetkih pozitivnih vijesti sa zapadnog Balkana: sporazum Grčke i Makedonije

Više koraka naprijed

Ovog puta jedino se premijer Makedonije Zoran Zaev mogao u Bruxellesu pohvaliti uspješnim sporazumom s Grčkom oko imena, što bi trebalo dovesti do kraja jedne od dugogodišnjih regionalnih kriza.

„Za nas je 2018. godina bila u znaku rješavanju krupnih pitanja sa susjedima i provođenja suštinskih reforma na unutarnjem planu, kako bi se nastavio put k NATO-u i EU-u", istakao je Zaev.

Makedonija se tako, uz pomoć EU-a, vratila na pravi put i učinila više koraka naprijed u eurointegracijskom procesu tijekom 2018. godine. Ono što Skopje, ali i Tirana sada čekaju, jest odluka o otpočimanju pristupnih pregovora koja bi mogla biti donesena u lipnju sljedeće godine. A ta 2019. – već u najavi – neće biti laka, kako za zemlje Zapadnog Balkana, tako i za Europsku uniju i proces proširenja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva