Zapad na prekretnici | Politika | DW | 11.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zapad na prekretnici

U Münchenu se ovog tjedna sastaju šefovi država i vlada te stratezi iz brojnih zemalja kako bi razgovarali o „prijetnjama svjetskom miru“ i globalnim pomacima u svjetskim odnosima moći.

Osnivači Minhenske konferencije, Nijemac Ewald von Kleist (izdavač) i Edward Teller (američki znanstvenik mađarsko-židovskog podrijetla), 1962. godine su došli na ideju da se jednom godišnje sastaju u društvu gostiju iz više zemalja i raspravljaju o problemima obrane. Tako je godinu dana kasnije održano prvo godišnje „Vijećanje o obrani" koje je po završetku Hladnog rata preimenovano u „Minhenska konferencija o sigurnosti". Riječ je o privatnoj manifestaciji koja je u međuvremenu poprimila velike razmjere i ima veliki odjek u medijima, iako nema državni karakter – kao ni rasprave koje se tamo vode.

Sastanci se održavaju s takozvanim „transatlantskim" predznakom. Pored šefova država i ministara obrane zapadnih zemalja, tu su i najviši predstavnici organizacija kao što su Američko vijeće u Njemačkoj, Njemački Marshallov fond, Europsko vijeće za vanjske odnose, Trilateralna komisija, zaklada Otvoreno društvo, Zaklada Billa i Melinde Gates, Fond braće Rockefeller, Goldman Sachs, Rotschild i sl. Tu su i predstavnici industrije oružja, ali i – novinari.

Novinari koji su sudionici konferencije (a ne akreditirani izvjestitelji) pripadaju velikim javnim servisima kao što je ARD ili privatnim medijskim i izdavačkim kućama, poput visokih funkcionara zaklade Bertelsmann ili izdavačke kuće Springer.

Policajci u ophodnji (picture-alliance/dpa/T. Hase)

Na konferenciji, ali i oko nje, vrijede stroge mjere sigurnosti

Samootuđenje Zapada

Glavna tema ovogodišnje konferencije je „zapadnjaštvo" kao „fenomen" koji se mijenja tako da se javlja pitanje: „Postaje li svijet manje zapadnjački?" Organizatori konferencije su, naime, primijetili da se „Zapad nalazi u povlačenju" i da je u zapadnim društvima nestala svijest o tome što to znači „biti dio Zapada". Autori ovogodišnjeg programa gaje veliku sklonost prema igrama riječi, pa tako podnaslov Minhenskog izvještaja o sigurnosti koji služi kao predložak za rasprave glasi „Nezapadnjaštvo" (Westlesness), a svjetska zbivanja su označena šaljivim nazivima kao što su „Putemkinova država" (misli se na Rusiju) ili „Eurovizijsko natjecanje" (prije svega nadmetanja između Francuske i Njemačke), tu je čak i naziv „Dire straits" (ozbiljne teškoće ili zavada) za Bliski istok.

Uopće, kroz čitav izvještaj se provlači stalno definiranje Zapada i pitanja kako on to sad gubi svoje zapadnjaštvo. Tu piše da Zapad nikada nije bio monolitan koncept, već više mješavina različitih tradicija koja se mijenjala tijekom vremena, te da je riječ prije svega o sustavu koji se zavjetovao „liberalnoj demokraciji i ljudskim pravima, tržišnom gospodarstvu te suradnji u međunarodnim institucijama. U gotovo filozofski postavljenim temama se naveliko razmatra „spiritualna razjedinjenost Zapada" i donose citati najrazličitijih političara. Od Emmanuela Macrona do Viktora Orbana, o zapadnoj demokraciji, kako bi se ta razjedinjenost pokazala na primjerima.

Koncerni koji prate svjetske sukobe

Navodi se i deset svjetskih konflikata koje „valja pažljivo pratiti", i to (ovim redom): „Afganistan, Jemen, Etiopija, Burkina Faso, Libija, SAD-Iran-Izrael-Perzijski zaljev, SAD-Sjeverna Koreja, Kašmir, Venezuela i Ukrajina.

Posebnu ulogu i ove godine imaju predstavnici industrije oružja, među kojima su neki koncerni vodeći sponzori konferencije. Na primjer Krauss-Maffei Wegmann. Ali u sponzore pripadaju i koncerni kao što su BMW, Allianz, Deutsche Telekom, Airbus, Hypo Vereinsbank, Shell, Microsoft, Huawei ili Merck, Deutsche Bank, MBDA raketni sustavi i mnogi drugi. Najveći sponzor ove privatne konferencije ipak su njemački porezni obveznici – Savezna vlada je 2016. godine za nju izdvojila 500.000 eura. To je jedan od razloga zbog kojih protivnici Konferencije prosvjeduju – riječ je, podsjetimo, o privatnoj manifestaciji.

Hotel Bayerischer Hof (picture-alliance/Xinhua)

Mjesto događaja - hotel Bayerischer Hof

Sigurnost konferencije

Konferenciju obično prate i prosvjedi protivnika trgovine oružjem i politike NATO-a. Minhenski mirovni savez, koji svake godine poziva na demonstracije protiv Minhenske konferencije, prenosi da njemačka vlada vodi ratnu politiku koju prodaje kao „sigurnost". U obrambenopolitičkim smjernicama njemačke vlade od 1992. stoji i da je „očuvanje slobodne svjetske trgovine i neometanog pristupa tržištima i sirovinama u svijetu" – „vitalan njemački sigurnosni interes".

Sudionicima konferencije će uz prevoditelje, organizatore, medicinsko osoblje pomagati i više tisuća policajaca, a bit će tu i vojnici Bundeswehra. Inače za vrijeme održavanja konferencije osjetno su pojačane mjere sigurnosti u Münchenu, posebno oko hotela Bayerischer Hof u kojem se sve održava, ali do kraja manifestacije važi i zabrana letenja iznad Münchena u pojasu širine pet kilometara – iznad ovog luksuznog objekta.

O razgovorima glavnih aktera, onima koji se vode u četiri oka, javnost ne doznaje ništa.

Preporuka uredništva