Zajedničko jačanje europske obrane | Politika | DW | 09.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zajedničko jačanje europske obrane

Ne samo ekonomski, nego i vojno: Europa treba djelovati zajednički ili će postati igračka trećih, smatra deset zastupnika francuske Nacionalne skupštine i njemačkog Bundestaga u svom gostujućem komentaru.

U kakvom svijetu želimo živjeti 2040. godine? Europske zemlje se danas nalaze na raskrsnici: ukoliko se ne uspijemo kolektivno organizirati i na međunarodnoj pozornici ne nastupimo s jednom zajedničkom vojnom strategijom, sutra ćemo postati igračka s kojom će se igrati one zemlje koje danas slijede agresivan vanjskopolitički kurs kako bi proširile svoju moć. Tri mjeseca uoči Europskih izbora ne moraju samo političke stranke nego i europski građani shvatiti razmjere ovog izazova.

Međunarodna ravnoteža moći koja je postignuta nakon Hladnog rata će biti preuređena. To je postalo jasno na konferenciji o sigurnosti koja je prije nekoliko tjedana održana u Münchenu. Međunarodni sustav se klima zbog novih aktera koji se zalažu za širenje svoje moći kao i kroz vanjsku politiku aktualne američke vlade.

Opasnost od novih ruskih raketa srednjeg dometa zahtjeva jedinstven pristup, s ciljem očuvanja zone zajedničke i neograničene sigurnosti. Europa ima središnji interes da i dalje bude potpisnica međunarodnih ugovora kao što je INF ili nuklearni sporazum s Iranom, koji doprinose stabilnosti i jačanju međunarodne kontrole naoružanja.

Saradnja je obavezna

Frankreich, Paris: Staatsbesuch Angela Merkel trifft Emmanuel Macron (Getty Images/AFP/L. Marin)

Zajednički impulsi Macron i Merkel krajem veljače u Parizu

Međunarodna sigurnost je osnova za suočavanje s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene ili digitalna revolucija. U isto vrijeme, naše vojske i industrije su u opasnosti da budu tehnološki pregažene. Suradnja stoga više nije samo opcija nego obaveza. Nijedna država EU-a sama ne može prikupiti potrebne kapacitete za svoju obranu. Štoviše, prema procjenama Europske komisije, nedostatak suradnje u sektorima odbrane i sigurnosti dovodi do troškova u državama članicama EU koji se mogu izbjeći. Riječ je o troškovima u iznosu od 30 milijardi eura godišnje.

Kroz inicijativu Angele Merkel i Emmanuela Macrona se Europa već pozicionirala za buduće izazove. Zajednička obrambena i sigurnosna politika je produbljena kroz različite zajedničke mjere: pored zajedničkog Europskog fonda za obranu (13 milijardi eura od 2021. do 2027. godine), ostvarena je Stalna strukturalna suradnja (PESCO) koja uz pomoć povećanog budžeta za obranu teži ka boljoj koordinaciji vojske kao i zajedničkom razvoju kibernetičkih kompetencija.

Konkretni projekti ove suradnje su zajednički stožer i europski centar za obuku pilota taktičkog zrakoplovnog transporta. Osim toga, devet država, uključujući i Veliku Britaniju, potpisale su Inicijativu (Europska inicijativa za intervencije - EI2) koja ima za cilj promoviranje europske strateške kulture i tješnje vojno djelovanje. S obje strane rijeke Rajne, međutim, mora biti jasno da europska obrambena suradnja ne konkurira NATO-u, nego ju ima za cilj ojačati.

Prepoznat značaj zajedničke obrambene politike

Francuska i Njemačka su prepoznale značaj obrambene politike. Obje zemlje su počele više ulagati u stvaranje jakih temelja za buduću suradnju. Aktualni primjeri su zajedničko planiranje budućeg sustava za zračne borbe kao i konstrukcija novog modela tenka. Ovi sustavi bi ubuduće trebali osigurati našu vojnu sigurnost kako na nebu tako i na zemlji.

Ali, to nije dovoljno: moramo pokrenuti nove projekte kako bismo osigurali autonomiju, strategiju i, konačno, samo postojanje Europe. Na primjer, potrebni su nam ambiciozni programi u svemiru kako bi imali neovisne sigurnosne i izviđačke sposobnosti. A za to je neophodno zajednički razviti nosače raketa.

Partnerstvo znači ovisnost

Frankreich - Parade zum Nationalfeiertag (Getty Images/AFP/L. Marin)

Francuski Leclerc tenk - sljedeći projekt mora biti zajednički

Takvi projekti mogu nastati samo u ravnopravnim i održivim partnerstvima u kojim će obostrana ovisnost biti svjesno akceptirana. Ovdje je potrebno izići iz uskog fokusa usmjerenog na vlastite nacionalne industrije u smislu „pravedne protuusluge" i razmišljati u smislu europskih okvira: legitimno je da države zahtijevaju svoj udio u skladu sa svojim doprinosima zajedničkim programima. Međutim, ovakav način razmišljanja ne bi trebao ići na štetu ekonomske efikasnosti. Zbog toga u duhu Sporazuma postignutog u Aachenu moramo pronaći putove na kojima ćemo uskladiti naše poglede na izvoz oružja

Nama Europljanima više nego ikada prije je potrebno da radi zajedničkog interesa pronađemo odgovore na prijetnje našem kontinentu. Kako bi nastavili jaku, i prije svega zajedničku ulogu na svjetskoj pozornici, moramo se suočiti sa izazovom intenzivne suradnje.

Autori kolumne su zastupnici Francuske nacionalne skupštine Jean-Charles Larsonneur, Christophe Arend, Thomas Gassilloud und Sereine Mauborgne (svi iz stranke LREM), kao i članovi njemačkog parlamenta Bundestaga Andreas Jung (CDU), Nils Schmid (SPD), Roderich Kiesewetter (CDU), Michael Georg Link (FDP), Reinhard Brandl (CSU) und Christian Petry (SPD).

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva