Zadovoljstvo životom u Njemačkoj raste

Dva najnovija istraživanja „opipala su puls" Nijemcima – i došla do sličnog zaključka: stanovnici Njemačke ponovo su zadovoljniji svojim životom. „Atlas sreće 2025“ pokazuje da se raspoloženje nakon kriznih godina primjetno popravilo. Svaka druga osoba danas sebe opisuje kao vrlo zadovoljnu. Do sličnog zaključka dolazi i „BiB.Monitor zadovoljstvo" Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, koji se dodatno fokusira na to koliko su zadovoljni doseljenici u Njemačkoj.

Katharina Spieß, voditeljica projekta BiB.Monitor, izjavila je za DW: „Kada je riječ o zadovoljstvu životom, zaista smo postigli određenu stabilizaciju i sada smo skoro na razini prije pandemije korone. Kada napravimo razliku po grupama doseljenika, među onima koji dolaze iz istočne Europe imamo veliki udio vrlo zadovoljnih ljudi. Također uočavamo takozvani ‘paradoks integracije’ – potomci doseljenika manje su zadovoljni od svojih roditelja koji su se ovamo doselili."

Pojam „paradoks integracije" potječe od sociologa i istraživača integracije Aladina el-Mafaalanija. On je postavio tezu da s uspješnom integracijom raste i potencijal za konflikte. Kada sljedeće generacije doseljenika ne žele samo u njemu sudjelovati, već i da aktivno oblikovati društvo, to neminovno dovodi do sukoba, tvrdi.
Istraživanje pokazuje da doseljenici imaju najviše vrijednosti u rubrici „vrlo zadovoljnih ljudi" – slijede osobe bez migracijske pozadine, a zatim potomci doseljeničke generacije.
„Nalaz da potomci nisu toliko zadovoljni može se povezati s tim da očekivanja možda nisu u potpunosti ispunjena, kao i da integracija nije funkcionirala onako dobro kako su to priželjkivali i sami ispitanici i društvo u cjelini", kaže Spieß.

Najzadovoljniji u Njemačkoj: doseljenici iz istočne Europe

Čini se, međutim, da se integracija doseljenika iz istočne Europe odvija uspješnije – gotovo svaka četvrta osoba iz te grupe vrlo je zadovoljna svojim životom u Njemačkoj, vjerojatno i zbog veće kulturne bliskosti stanovništva. S druge strane, postoji znatno visok udio doseljenika iz Azije i Afrike koji su sa svojim životom u Njemačkoj manje zadovoljni: preko trećine – više nego u bilo kojoj drugoj grupi. Mogući razlozi: iskustva diskriminacije i rasizma, veća kulturna distanca ili teži migracijski putevi.

Ipak, razlike su velike u ovisnosti od zemlje podrijetla. Među doseljenicima koji su u Njemačku stigli 2015. i 2016. godine, slika je mješovita: skoro svaki treći izbjeglica iz Sirije vrlo je zadovoljan svojim životom, dok je otprilike isti broj doseljenika iz Iraka ili Eritreje nezadovoljan svojom situacijom. Moguće objašnjenje: sirijskim izbjeglicama je u većini slučajeva dodijeljen viši stupanj zaštite, uključujući mogućnost spajanja obitelji.

Njemački jezik kao ključ integracije i zadovoljstva

Za Ukrajince i Ukrajinke koji su u Njemačku stigli nakon veljače 2022. godine, s početkom ruskog napada, vrijedi sljedeće: njihovo životno zadovoljstvo je u odnosu na prošlu godinu doduše blago poraslo, ali je i dalje dosta nisko. Čak polovina njih nezadovoljna je svojom situacijom.
Direktorica Instituta kaže: „Posebno kod velike grupe Ukrajinki i Ukrajinaca koji su u Njemačkoj potražili zaštitu, vidimo niže zadovoljstvo životom kod starijih žena. To bi moglo biti povezano s činjenicom da su njihovi partneri i dalje u Ukrajini i možda direktno sudjeluju u ratu."

Studija pokazuje još jedan važan nalaz: što manje doseljenici kod kuće govore njemački, to su manje zadovoljni – jezik ostaje ključ uspješne integracije.
„Ne samo u Njemačkoj, već i drugdje vidimo – što duže doseljenici žive u zemlji, to su bolje uključeni na tržište rada i bolje poznaju jezik. A to je povezano i s činjenicom da s dužinom boravka raste i njihovo zadovoljstvo životom“, objašnjava Spieß.

Iseljenici iz Njemačke često su zadovoljni ljudi

Savezni institut za istraživanje stanovništva nije se bavio samo životnim zadovoljstvom onih koji su doselili u Njemačku, već i onih koji su je napustili.
Rezultat nije iznenađenje: emigranti koji su otišli u Španjolsku, Italiju, Portugal i Grčku uglavnom su vrlo zadovoljni svojim životom. „To svakako ima veze s klimom, ali i s nižim troškovima života", objašnjava Katharina Spieß, ali razbija jedno uvjerenje:
„Ljudi koji se žele iseliti nisu nužno nezadovoljni u Njemačkoj. Među njima ima mnogo vrlo zadovoljnih. To pokazuje da iseljavanje ne znači automatski da netko ‘bježi' iz Njemačke jer je nezadovoljan, već da postoje i grupe koje su zadovoljne, ali žele otići u inozemstvo kako bi stekli nova iskustva."