Zaboravljeni sukob u Pojasu Gaze - Ni rat ni mir

Mjesecima traju međunarodni posrednički napori za uspostavljanje stabilnog primirja između Hamasa i Izraela. Tako je delegacija Hamasa u nedjelju otputovala u Kairo kako bi se sastala s egipatskim posrednicima s kojima će razgovarati o sljedećim koracima u procesu primirja. Fokus je na neriješenim pitanjima u – još uvijek – prvoj fazi sporazuma o primirju postignutog prije više od šest mjeseci, te na pitanju je li druga, a posebno završna faza uopće ostvariva.

Hamas, militantna islamistička grupa koju su Njemačka, EU, SAD i druge zemlje klasificirale kao terorističku organizaciju, izazvao je razorni rat u Pojasu Gaze svojim napadom na Izrael 7. listopada 2023. Krhko primirje na snazi ​​je od 10. listopada 2025., ali je više puta potkopano izoliranim napadima.

Međutim, stručnjaci smatraju da su dosadašnji rezultati primirja loši. Politički pregovori su zastali, a s njima i izgledi za trajnu stabilizaciju. Šest mjeseci kasnije, ovo "obećanje puno nade uglavnom je ostalo neispunjeno", navodi se u analizi Norveškog vijeća za izbjeglice.

Pregovori bez napretka

Napori za pronalaženje rješenja i posredovanje, trenutno u sjeni posljedica iranskog rata, već neko vrijeme pokazuju slab napredak. Rad "Odbora za mir", koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, do sada se pokazao uglavnom slabo učinkovitim. Njegov rad je pokrenut s visokim političkim ambicijama - konkurirajući Ujedinjenim narodima. Iako su uspostavljene institucionalne strukture i obećane su milijarde dolara, mnoga od tih sredstava, prema izvješćima agencija, isplaćuju se nevoljko ili uopće ne. 

Peter Lintl, stručnjak za Izrael i Bliski istok u Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP) u Berlinu, opisuje situaciju također oprezno: "Trenutno se čini da sve izmiče kontroli", kaže, i to u krug: Ključna pitanja - razoružanje Hamasa, buduća uprava Gaze i povlačenje izraelskih trupa - ostaju neriješena mjesecima. Istodobno, nedostaju funkcionalni mehanizmi za provedbu bilo kakvih sporazuma koji bi se mogli postići, rekao je Lintl za DW.

Simon Wolfgang Fuchs, znanstvenik islamskih studija na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, na sve gleda slično: „Razgovori ne napreduju, rokovi su više puta probijeni." Općenito, kaže on, dojam diplomatske pat pozicije raste. Dinamiku više karakterizira nepovjerenje nego približavanje, objasnio je Fuchs u intervjuu za DW.

Najteže pitanje: Razoružavanje Hamasa

Ovdje nije riječ samo o detaljima, već o temeljnim pitanjima – a također i o slijedu događaja povezanih s teškim pitanjima koja treba riješiti: Na primjer, sukobljene strane ostaju podijeljene oko toga treba li Hamas prvo razoružati – ili treba li se prvo dogoditi povlačenje izraelske vojske.

„Međunarodni, neovisni promatrači pratit će proces demilitarizacije Pojasa Gaze“, izjavio je američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, Mike Waltz, početkom godine. Iako takvi planovi pokazuju da doista postoje neke konkretne ideje za tranziciju, takav prijedlog pretpostavlja da obje strane naprave temeljne ustupke – a upravo je to do sada nedostajalo.

„Za Izrael je jasno: prvo razoružanje, a zatim povlačenje. Za Hamas je upravo suprotno“, objašnjava stručnjak Fuchs opisujući dilemu. Obje strane su tako zaglavljene u pozicijama koje je trenutno gotovo nemoguće premostiti, dodaje on. 

Međutim, cijeli budući razvoj situacije ovisi o dogovoru o ovom pitanju. Istovremeno, unatoč vojnom slabljenju, Hamas ostaje značajan igrač: njegove strukture opstaju unatoč žestokoj izraelskoj vojnoj kampanji, koja je rezultirala desecima hiljada smrtnih slučajeva i ciljanim ubojstvima dužnosnika Hamasa; nastavlja kontrolirati dijelove Pojasa Gaze i učinkovito djeluje kao dominantna vlast i sila za red u Pojasu. Ova stvarnost dodatno komplicira svako političko rješenje.

Napeta vojna situacija

Vojna situacija ostaje napeta. Izrael se i dalje oslanja na ciljane napade protiv vodstva Hamasa. Međutim, civili stalno bivaju pogođeni u tim napadima – činjenica koja dodatno umanjuje izglede za trajni mir. Plan Trumpove administracije o prekidu vatre je na rubu propasti, navodi se u nedavnoj analizi međunarodne humanitarne organizacije Oxfam.  

Ni drugi ključni elementi plana za Gazu još nisu provedeni. Primjerice, planirano tehnokratsko tijelo za civilnu upravu Pojasa Gaze još uvijek nije prisutno.

Financiranje obnove također ostaje neizvjesno – ne samo zbog napete situacije u cijeloj regiji. Zaljevske države, koje bi trebale pokriti veliki dio troškova obnove Pojasa Gaze, i same su pod pritiskom zbog štete koju je prouzročio iransko-irački rat. "Popravak rafinerija, naftnih polja i izvoznih terminala oštećenih raketnim i bespilotnim napadima trajat će mjesecima, a u nekim slučajevima i godinama", navodi se u analitičkom izvješću novinske agencije Reuters. Posljedično, sredstva za Gazu, navodi agencija dalje, vjerojatno će biti oskudna.

"Silazna spirala"

Civili i dalje snose najveći teret. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze ostaje loša, a na mnogim mjestima se ponovno pogoršava. Nedostaci u opskrbi, rastuće cijene i oštećena infrastruktura karakteriziraju svakodnevni život. Stručnjak za Bliski istok Fuchs opisuje razvoj kao "silaznu spiralu". Čak i tamo gdje stiže pomoć, nesigurnost, kaže, ostaje visoka. "Iskustva iz prethodnih nestašica, a posebno gladi iz 2025., i dalje ovdje imaju učinak i pojačavaju osjećaj stalne prijetnje", kaže Fuchs.

Istodobno, političku klimu u Pojasu Gaze teško je procijeniti izvana. Izvješća pokazuju da se svaka kritika Hamasa i dalje brutalno guši u područjima pod njegovom kontrolom, kaže Peter Lintl. To, prema njegovim riječima, dodatno komplicira pouzdanu procjenu. Istodobno, Palestinci gaje stalne strahove od trajnog raseljavanja od strane Izraela.

Poboljšanje u bliskoj budućnosti malo vjerojatano

Peter Lintl kaže da je skeptičan prema tome da će biti postignuto poboljšanje u kratkom roku. On kaže da je politička cijena s obje strane trenutno previsoka. Strukturne blokade, prema njegovim riječima, također ostaju. Mnogi međunarodni analitičari dijele ovo mišljenje: Iako primirje postoji i, unatoč mnogim smrtnim slučajevima, raseljavanju i razaranju, pruža određeno olakšanje za svakodnevni život ljudi, ono je samo djelomično učinkovito – a održivo političko rješenje još uvijek nije na vidiku. Zasad se čini da Pojas Gaze ostaje u stanju koje nije ni rat ni mir.

To nipošto nije bezopasno, jer znači da je ponovna eskalacija i dalje moguća u bilo kojem trenutku.