1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolišGlobalno

Zašto trebamo kukce?

Jeanette Cwienk
4. kolovoza 2024

Volimo pčelice, buba-mare su nam isto simpatične, ali ostali kukci? Krivo! Bez kukaca bi i mi pomrli od gladi, čak i komarci su korisni.

https://p.dw.com/p/4izel
Pčela bira cvijet gdje će ubrati nektar
Foto: Andre Skonieczny/imageBROKER/picture alliance

Prije par godina, lanac samoposluga Penny se priključio akciji zaštite kukaca i kako bi potrošačima zorno pokazao njihovu važnost, uklonio je sa polica sve proizvode koji su neposredno ovisne o djelatnosti insekata. To znači da je nestalo mnoštvo toga – od ukupno 2.500 ponuđenih proizvoda je uklonjeno preko 1.500. 

U toj akciji koju je potakla i njemačka organizacija za zaštitu okoliša NABU i uz pomoć ministarstva okoliša pokrajine Donje Saske se jasno moglo vidjeti: ne samo da bez kukaca neće biti jabuka, nego i mnogo toga drugog bez čega mi ne možemo.

Naravno da je najvažnija zasluga kukaca oprašivanje biljaka. A to ne čine samo ljudima „simpatične“ pčele, nego i mnoštvo drugih kukaca. I njih privlači nektar u cvijetu pa tako onda i prenose polen do sljedećeg cvijeta i oplođuju biljku.

Istina, neki cvjetovi se oprašuju i bez kukaca, vjetrom ili na drugi način – tu spadaju i žitarice. Ali kukci su zaslužni za oprašivanje oko trećine biljne hrane koja služi čovjeku. U potpuno apsurdnoj pomisli da to oprašivanje čini čovjek, a ne kukci bi to bila vrijednost od oko 500 milijardi eura godišnje – otprilike BDP jedne Belgije. U zastrašujućoj pomisli da kukci nestanu, svjetski prinos bi se smanjio za 90% - drugim riječima, nastupila bi opća glad.

Ubijen kukac
Teško griješimo kad mislimo da su kukci tek dosadni nametnici. Bez njih bi svi mi pomrli od gladi!Foto: Termignone Alessandro/Colourbox

Nisu samo pčelice marljive

Kod oprašivanja najprije pomislimo na vrijedne pčelice i s njom čovjek doista ima dvostruku korist – i njenom zaslugom oprašivanja i onda medom kojeg stvara. Ali ne treba se oslanjati samo na pčele: kad je riječ o biljki kave, čak i tikvama ili trešnjama, što je više drugih i divljih kukaca, to je i unos veći.

To pokazuju i znanstvena istraživanja: ako 100 medonosnih pčela plus 50 divljih pčela opraši cvjetove, one su mnogo učinkovitije nego ako taj posao obavi samo 150 medonosnih pčela. Jedan sažetak 39 istraživanja diljem svijeta je došao i još zanimljivijeg rezultata: između 25 i 50 postotaka „posjete“ cvjetovima ne obavljaju pčele, nego drugi kukci, od muha pa do moljaca i leptira.

Istraživanje Tehničkog sveučilišta u MA studija Tehničkog univerziteta u Münchenu se osobito posvetilo tim „drugim“ oprašivačima i mora nas upozoriti i kako neki od nama mrskih kukaca – na primjer ose, imaju također goleme zasluge za okoliš. Da, ose znaju biti nesnosne, a njihov ubod može izazvati toliko trovanje da je potreban odlazak liječniku. Ali upravo ose pomažu u borbi protiv štetočina, ima naznaka da će nam pomoći u borbi protiv karcinoma. Utoliko ima dobrih razloga da su ose i u Njemačkoj zaštićene zakonom, a ose ili stršljenovi oprašuju i cvjetove koji se pčelama ne čine zanimljivima.

Tri ose u naletu na odrezak šunke
Ose su nam posebno mrske, jer je i njihov otrov prilično opasan. Ali i ose su nam izuzetno korisne!Foto: picture-alliance/dpa/A. Lander

Ni ne znamo koliko su ose važne

Ose zapravo mijenjaju svoj jelovnik s obzirom na razdoblje: najprije ih zanima slatko nektara u cvijetu, ali u doba razmnožavanja im trebaju i bjelančevine. Možemo se ljutiti kad se okome na narezak na našem tanjuru – ili čak u sendviču kojeg jedemo, ali to je osama tek jedan od izvora životinjskog proteina. One se hrane i manjim kukcima, uključujući i gusjenice i druge nametnike tako da su i čovjeku ose zapravo izuzetno korisne. I to se pokušalo izraziti u novcu: ose su zaslužne za oko 417 milijardi dolara u njihovom doprinosu ekosustavu.

I otrov osa je zapravo koristan: u medicini on dokazano djeluje i protiv različitih bakterija i gljivica, a otrov određene vrste poljskih osa ima određeno djelovanje čak i protiv karcinoma jetre.

Komarac na cvijetu
Pogotovo kod komaraca je rašireno uvjerenje kako je "samo mrtav komarac dobar komarac". Krivo: i oni oprašuju biljke, a cvjetove kakaovca to i mogu samo veoma sitni - također dosadni komarci.Foto: picture alliance / blickwinkel/H. Duty

Ljudski rod je najteže uvjeriti kako i komarci nisu samo dosadni kukci koji mogu prenositi i opasne bolesti. Oni doduše jesu napast, ali samo neke od vrsta – čak i u Njemačkoj postoji 28 vrsta komaraca – bodu i ljude. I to samo ženke kad im je potrebna naša bjelančevina za njihov rasplod. Inače i oni marljivo pohađaju cvjetove, a komarci su pak hrana i za ptice i ribe. Tako i u hrvatskom nacionalnom parku Kopački rit će vas čuvari upozoriti kako je ubijanje nekih dvadesetak vrsta komaraca koji tamo žive dozvoljeno „samo u samoobrani“.

Ne samo to: bez komaraca ne bi bilo – čokolade! Naime biljka kakaovca ima izuzetno malene cvjetove i njih oprašuju prije svega veoma sitni komarci. Dakle bez komaraca u trgovinama bi i police sa čokoladom bile prazne.

Zašto u Bonnu broje kukce?