1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaNjemačka

Zašto smo zimi stalno umorni?

28. studenoga 2023

Vrlo malo ljudi se zimi osjeća zaista dobro. Nije ni čudo, kažu liječnici. Uostalom, s početkom sezone prehlada padamo u neku vrstu laganog zimskog sna. Posljedice se ne smije ignorirati.

https://p.dw.com/p/4ZUTu
Žena koja pati od depresije
Koja je razlika između "klasične" depresije i zimske depresije? Foto: Viktor Cap/PantherMedia/imago

Dok trepneš dan je gotov: ovo nam se često događa tijekom hladnog, tamnog zimskog dijela godine. Zimi se osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, što smo sve više zamišljeniji i melankoličniji, "zimski blues" nas sve više drži pod kontrolom. "To poznaje skoro svatko,” kaže psihologinja i zamjenica direktora njemačke organizacije za pomoć ljudima koji pate od depresije, Ines Keita. Dakle, nema razloga za brigu – za razliku od zimske depresije.

"Zimska depresija je sezonska depresija koja, za razliku od zimskog bluesa, zahtijeva liječenje", objašnjava Keita. Iako simptomi mogu biti slični, kod zimske depresije puno su izraženiji i ne javljaju se samo nekim danima, već traju. "Kad imamo zimski blues, još uvijek možemo uživati ​​u mnogim stvarima, poput posjeta božićnom sajmu", kaže ona.

S druge strane, oni koji pate od zimske depresije gotovo više ne osjećaju radost, osjećaju se bez nade i prazno te se zbog toga povlače iz društvenih aktivnosti. Prema navodime Ines Keite, jedine razlike između zimske depresije i "klasične" depresije - osim sezonskog karaktera - su povećane potrebe za kalorijama i više sna. “Ovo je prilično netipično za depresiju, koja je obično praćena gubitkom apetita i poremećajima spavanja", kaže ona.

Terapija svjetlom, žena sjedi ispred svjetiljke
Terapija svjetlom pomaže tijekom zimskim dana...Foto: Imago/UIG

"Svjetlo za hibernaciju”

Prema procjenama Njemačke organizacije za pomoć u depresiji, oko jedan do dva posto ljudi u Njemačkoj pati od zimske depresije, koja se sa sigurnošću može dijagnosticirati samo ako se ponavlja u hladnim i tamnim mjesecima. Uzroci zimske depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Međutim, nedostatak svjetla vjerojatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš unutarnji sat iz ravnoteže.

Dieter Kunz, liječnik koji se specijalizirao na područje spavanja i kronomedicine u bolnici Alexianer St. Hedwig u Berlinu, smatra da s početkom sezone prehlada ljudi prelaze u modus koji podrazumijeva štednju energije, odnosno padaju u svojevrsni „zimski san". „Oduvijek je bilo tako, i kod naših predaka, koji su se povlačili u svoje špilje kako bi uštedjeli energiju čim bi vani bilo hladno i mračno", kaže on. Od tada, kako dodaje, živimo od svojih „rezervi" energije – i ništa se nije promijenilo do danas. Također se prilagođavamo svjetlosnim i temperaturnim uvjetima usporavajući fiziologiju.

Sat više sna zimi

“Mjerljivo drugačije funkcioniramo ljeti i zimi, bez obzira da li to primijetimo ili ne”, objašnjava Kunz. Najnovija otkrića pokazuju da nam zapravo treba više sna u hladnoj sezoni. Zajedno sa svojim timom istraživača, Kunz je otkrio kako se naš san mijenja unutar godinu dana. Rezultat: "Odrasli u Berlinu zimi u prosjeku spavaju sat vremena više nego ljeti." Duboki san, kako kaže Kunz, koji je važan za regeneraciju, traje 30 minuta duže.

No, nemaju svi ljudi koji u jesen pređu na „štedljivi" način rada dovoljno rezervi tijekom cijele zime. "Čim se zalihe potroše, kolabiramo - i razvijamo zimsku depresiju", kaže Kunz. Za većinu ljudi to se događa tek u veljači ili ožujku. Rješenje? “Prevencija, odnosno skraćivanje zimskog sna produžetkom ljeta", kaže Kunz.

Rješenje? Više svjetla!

Obilazak muzeja na liječnički recept

No, ne morate putovati na jug četiri tjedna kako biste „upili" sunce i napunili baterije. Puno dnevnog svjetla u jesen moglo bi biti ugodnija i jeftinija alternativa. "Čim dan počne, trebali biste pokušati dobiti svu prirodnu svjetlost koju možete dobiti, čak i sivi dani pomažu", savjetuje Kunz. Pritom je važno: stalno gledati u nebo. Ako morate provesti cijeli dan u uredu ili kućnom uredu, možete sebi pomoći dnevnom svjetiljkom. Svjetiljka bi trebala biti snage od najmanje 10 000 luxa i biti korištena dnevno 30 do 60 minuta, idealno ujutro. Pritom i ode vrijedi pravilo: redovito gledati u izvor svjetla.

Svjetlosna terapija često se preporučuje za liječenje zimske depresije - obično kao potporna mjera. Kao što je općenito slučaj s depresijom, može se propisati i psihoterapija, a ovisno o težini simptoma i lijekovi, kaže psihologinja Keita. "Ako mislite da ste bolesni, trebate potražiti stručnu pomoć i ne nadati se poboljšanju na proljeće. Prvi kontakt je vaš obiteljski liječnik", kaže ona. Ovo je također važno kako bi se razjasnilo radi li se zapravo o sezonskoj depresiji, odnosno zimskoj, a ne o "klasičnoj" depresiji.

tagesschau.de/zi

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu