Zašto se u Grčkoj čeka vječno na odluku o azilu? | Politika | DW | 28.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zašto se u Grčkoj čeka vječno na odluku o azilu?

Unatoč zakonskim promjenama i brojnim kritikama, proces odlučivanja o statusu političkih izbjeglica u grčkoj traje čitavu vječnost. Zašto je to tako?

Proces odluke o pružanju političkog azila u Grčkoj započinje registracijom. Nakon toga slijedi liječnički pregled kako bi se utvrdilo ne pripada li podnositelj zahtjeva za azilom nekoj posebno osjetljivoj skupini. Tek tada počinje pravi proces. Prvi korak je razgovor podnositelja s posebnim povjerenstvom. I na taj korak se često čeka mjesecima.

Nakon razgovora slijedi odluka. U slučaju da podnositelj nije zadovoljan odbijanjem, može uložiti žalbu pri posebnoj vladinoj ustanovi. I to može potrajati. Čak i ako ovdje bude odbijen, podnositelj se može još uvijek obratiti upravnom sudu. I tu se na odluke često čeka godinama.

Spori pravosudni sustav

Andreas Potakis, ombudsman za Grčku, u razgovoru za DW kaže kako se tu radi o "neprimjerenim odugovlačenjima" u svim fazama odlučivanja. Za svaki korak se mora dugo čekati. To je, prema Potakisu, odlika grčkog pravosudnog sustava.

Griechenland Lesbos | Umzug in neues Lager Kara Tepe (Reza Shirmohammadi/DW)

Termin 2023. - migranti na Lesbosu

Aleksandar Konstantinou, odvjetnik pri Grčkom izbjegličkom vijeću smatra da bi se vrijeme čekanja smanjilo jedino kadrovskim pojačanjem odgovornih ustanova. "Istodobno je potreban trajni mehanizam solidarnosti unutar EU-a", kaže Konstantinou.Dosadašnji napori u ovom smjeru, pojačanje grčkih vlasti od strane Bruxellesa, su se pokazli nedovoljnima.

10,3 mjeseci čekanja

Catherine Woollard, direktorica Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike (ECRE) govori o slučajevima Afganistanaca i Iračana koji su 2019. dobili termin za razgovor četiri godina kasnije, 2023. Za Sirijce je situacija nešto povoljnija. Oni čekaju "samo" do 2021. Prošle godine prosječno se na razgovor čekalo 10,3 mjeseca.

I Woolard smatra da su kašnjenja povezana sa strukturnim problemima i manjkom kadra u grčkom sustavu. Tomu treba pridodati i činjenicu da se Grčka još nije oporavila od financijske krize, a i česte promjene zakona ne pridonose poboljšanju. "Zakoni kao i osobe koje bi ih trebale primjenjivati se stalno mijenjaju što dodatno komplicira čitav sustav", kaže direktorica ECRE-a.

Pritom je deklarirani cilj grčkih vlasti pri promjeni zakona bio upravo ubrzavanje procesa. No Konstantinou smatra da je cilj bio upravo suprotan. "Prava namjera je postupak učiniti toliko kompliciranim da ga podnositelj zahtjeva uopće ne može pokrenuti bez odvjetnika. Pristup poštenom procesu je postao nemoguć", kaže ovaj odvjetnik.

Ilegalni "push-back-ovi"

Čamac na rijeci (picture-alliance/dpa/AP/E. Gurel)

Ilegalni push-backovi na tursko-grčkoj granici?

Ombudsman Andreas Potakis prije svega smatra pravno problematičnim uhićenja onih kojima je zahtjev za političkim azilom odbačen. Ova praksa je od iznimke postala rutinom. Osim toga se ove osobe može u pritvoru zadržati čitavih 36 mjeseci zbog čega je Grčka bila višestruko kritizirana od strane Europskog visokog suda za ljudska prava. No ništa se nije promijenilo.

U razgovoru za DW Potakis je izrazio zabrinutost i zbog ilegalnih "push-back-ova" znači ilegalnog vraćanja migranata preko granice, u pravilu turske. Grčke vlasti negiraju ovu praksu unatoč tomu što su mediji o tomu izvještavali u više navrata.