Zašto raste smrtnost majki u SAD-u? | Priča dana | DW | 30.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Zašto raste smrtnost majki u SAD-u?

Smrtnost žena pri porodu je u cijelom svijetu u opadanju. Iznimka je SAD gdje su ovom pojavom najviše pogođeni siromašniji slojevi društva.

Kira Johnson je u travnju 2016. u jednoj bolnici u Los Angelesu rodila svog drugog sina. Nakon carskog reza majka i dijete su se oporavljali kada je Kirin suprug Charles primijetio krv u kateteru svoje supruge i odmah alarmirao liječnike. Ultrazvuk je pokazao da Kira ima obilno unutarnje krvarenje. No umjesto da ju odmah operiraju, osoblje je Kiru stavilo na čekanje. "Ona trenutno nije naš prioritet", glasilo je objašnjenje.

Čitavih deset sati nakon carskog reza Kira se ponovno našla na operacijskom stolu. No odmah nakon primjene narkoze, mlada afro-amerikanka je preminula.

Crnkinje tri puta ugroženije

Kira Johnson nije usamljen slučaj. U SAD-u godišnje umre više od 700 žena tijekom trudnoće ili prilikom i nakon poroda. U niti jednoj industrijskoj zemlji na svijetu smrtnost rodilja nije tako visoka. U Njemačkoj je smrtnost više nego upola niža.

U rizičnu skupinu u SAD-u pripadaju crne žene koje tri puta češće umiru u trudnoći i prilikom poroda nego bijele žene. To ima svoje uzroke. "Jedan od razloga visoke smrtnosti afro-amerikanki je i slabiji pristup zdravstvenom osiguranju", kaže Aza Nedhari, babica i predsjednica jedne udruge koja na jugu Washingtona drži jednu kliniku za porode. U Washingtonu doduše postoji nekoliko klinika s odjelom za porode, ali ni jedna na jugu grada gdje uglavnom živi crno stanovništvo. 

Nedhari se u svojoj klinici može odjednom brinuti o samo manjem broju pacijentica. I to samo ako ne dođe do komplikacija. Za složenije preglede žene moraju voziti preko sat vremena u središte grada. "Za trudnice s napornim poslovima ili s djecom je često nemoguće odlaziti na preglede", kaže Nedhari.

Problem sa zdravstvenim osiguranjem

I Stacey D. Stewart, predsjednica organizacije za prava žena "March of Dimes",  za visoku stopu smrtnosti majki u SAD-u prije svega okrivljuje nedostatak pristupačnog zdravstvenog osiguranja. Njezina organizacija se zalaže za to da besplatno državno osiguranje ne prestane odmah nakon poroda.

Daljnji razlog slabije zdravstvene skrbi za afro-američke žene je i manjak liječnika iz ove društvene grupe. Studij koji u prosjeku stoji oko 200.000 dolara je jedan od razloga zašto je među afro-amerikancima relativno mali broj liječnika. To ima svoje posljedice i po zdravstvenu skrb o ženama iz ove društvene skupine.

Novinarska mreža ProPublica je u jednom istraživanju otkrila kako se afro-američke žene osjećaju zapostavljene u bolnicama u kojima je osoblje uglavnom sačinjeno od bijelaca. Ispitane žene svjedoče o tome kako su njihove pritužbe na bolove shvaćane manje ozbiljno nego kod bijelih žena.

Svakodnevni rasizam

Aktivisten Stacey D Steward und Charles Johnson vor dem Kapitol in Washington D.C.

Aktivisti Stacey D Steward i Charles Johnson ukazuju na problem smrtnosti rodilja

Ginekologinja Esther Gamuchirai Madzivire iz Sjeverne Karoline je ove pritužbe počela shvaćati ozbiljno tek kada se nakon jednog preuranjenog poroda i sama našla u bolnici. "Na postavljena pitanja sam umjesto odgovora često dobivala uvredljive i površne komentare", kaže ona.

Ženama koje odlaze na savjetovanja u klinike ona preporučuje da se dobro pripreme na te termine jer će ih tako i liječnici ozbiljnije shvaćati. Madzivire  je uvjerena da će smrtnost među rodiljama u SAD-u uskoro pasti. "Mi se nalazimo na prekretnici jer po prvi puta otvoreno govorimo o diskriminaciji. Prije je to bila tabu tema", kaže ova liječnica. Osim toga i mnogi političari Demokratske stranke ovu temu tematiziraju u pripremama za predsjedničke izbore sljedeće godine ukazujući time na katastrofalnu zdravstvenu politiku Republikanske stranke.

Aza Nedhari i Stacey D. Stewart ne dijele taj optimizam. One pozdravljaju raspravu o ovoj osjetljivoj temi, ali ne očekuju neke značajne promjene. "Toliko dugo dok je rasizam dio svakodnevice afro-amerikanaca borimo se samo protiv simptoma, ali ne i protiv prave bolesti. Nama je potreban sustav u kojem osobe neće biti tretirane drugačije samo na temelju drugačije boje kože", zaključuje Nedhari