Zašto Njemačka ne zabrani Hezbolah? | Politika | DW | 04.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Zašto Njemačka ne zabrani Hezbolah?

Njemačka vlada je demantirala izvještaje o planiranoj zabrani političkog krila radikalno-islamističkog Hezbolaha. Je li ta organizacija previše utjecajna da bi ju se tako jednostavno zabranilo?

I Berlinu se prosvjedovalo na Dan Al-Kudsa

I Berlinu se prosvjedovalo na Dan Al-Kudsa

Odluka o zabrani rada političkog krila Hezbolaha u Njemačkoj ne postoji. To je odgovor koji dolazi iz različitih njemačkih ministarstava. Time predstavnici vlade proturječe izvještaju njemačkog političkog magazina "Der Spiegel", u kojem se moglo pročitati da su se ministarstva vanjskih poslova, unutarnjih poslova i pravosuđa složila oko zabrane rada ove libanonske šijitske paravojne organizacije. SAD je takvu zabranu tražio još u rujnu.

Kako je rekao glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, njemački šef diplomacije Heiko Maas poduzima sve "potrebne i djelotvorne mjere" kako bi "odlučno djelovao protiv kriminalnih i terorističkih akcija Hezbolaha". U Njemačkoj je vojno krilo Hezbolaha odavno zabranjeno, ali političko nije. Kako se to slaže jedno s drugim?

Povijest Hezbolaha

Hezbolah je nastao 1982. godine udruživanjem šijitskih paravojnih grupacija u vrijeme građanskog rata u Libanonu. Svoj nastanak može prvenstveno zahvaliti iranskoj Revolucionarnoj gardi koja ga je godinama - kako oružjem tako i slanjem instruktora za obuku - pomagala u borbi protiv Izraela. Izraelska vojska je tada zaposjela jug Libanona.

Zahvaljujući razgranatoj mreži socijalnih ustanova Hezbolah je postao jako omiljen u siromašnom sloju stanovništva - kako u Beirutu, tako i na jugu Libanona. No njegova tamošnja popularnost zasniva se i na činjenici da je ova organizacija 2000. godine prisilila Izrael na povlačenje iz Libanona. Imidž branitelja zemlje doveo je do toga da je Hezbolah nakon okončanja građanskog rata 1990. godine bio jedina strana u sukobu koja je smjela da zadrži oružje.

Hasan Nasralah je vođa libanonskog Hezbolaha i igra važnu političku ulogu u Libanonu

Hasan Nasralah je vođa libanonskog Hezbolaha i igra važnu političku ulogu u Libanonu

U Njemačkoj je Hezbolah postao vidljiv tijekom "Dana Al-Kudsa" (Al-Kuds je dan poznat i kao Međunarodni dan Jeuzalema), proglašenog od strane Irana. Na ovaj dan se na prosvjedima traži "oslobađanje" Jeruzalema i odlazak "cionističkih" okupatora - dakle Izraela.

Potpuna zabrana političkog krila Hezbolaha, koja bi se odnosila na cijeli EU, propala je prije svega zbog protivljenja Francuske. Ministar Maas (SPD) od ljeta nastoji postići zabranu u Njemačkoj, pozivajući se na Zakon o djelovanju udruga. Prije nekoliko godina je u Njemačkoj zabranjen rad Hezbolahovog udruženja za prikupljanje dobrovoljnih priloga.

Zabrana Hezbolaha i odnosi s Iranom?

Zabrana Hezbolaha mogla bi opteretiti odnose s Libanonom, jer je ova organizacija od 1992.godine zastupljena u njegovoj Nacionalnoj skupštini. Na parlamentarnim izborima 2018. dobila je 13 mjesta. To znači da 10 posto zastupnika u libanonskom parlamentu dolazi iz redova Hezbolaha. U koalicijskoj vladi premijera Haririja, oko čijeg formiranja se mjesecima pregovaralo, sve do njene ostavke u listopadu je Hezbolah bio zastupljen s tri ministra.

Zabrana Hezbolaha bila bi dakle problem za svaku libanonsku vladu u kojoj su kao ministri zastupljeni predstavnici ove organizacije. U najmanju ruku dijelovi libanonske vlade ne bi bili spremni to prihvatiti. Pošto Hezbolah njeguje najbliskije odnose s režimom u Teheranu, zabrana bi se mogla odraziti i na njemačko-iranske odnose.

Hezbolah je u veljači ove godine u Libanonu slavio 40. godišnjicu iranske revolucije

Povezanost s Iranom: Hezbolah je u veljači ove godine u Libanonu slavio 40. godišnjicu iranske revolucije

Posljedice zabrane Hezbolaha u Njemačkoj

Ako bi došlo do zabrane, sve aktivnosti Hezbolaha u Njemačkoj postale bi ilegalne. Zastava libanonske paravojske - zelena puška na žutoj pozadini - ne bi se više smjela pokazivati. Nije isključeno da bi Hezbolah mogao osnovati svoju organizaciju pod drugim imenom. Ali, ona bi onda izgubila važnu, ako ne i najvažniju karakteristiku svog "brenda" kada je u pitanju snaga propagandnog djelovanja. No zabrana bi sigurno imala mali utjecaj na poglede simpatizera Hezbolaha. Izazov bi zapravo bio da se utječe na njih kako bi se njihovi nazori promijenili. S tim izazovima se Njemačka službeno suočila: "U borbu protiv politički i vjerski motiviranog ekstremističkog nasilja spadaju i sigurnosno-politički zadaci", stoji u strateškom papiru njemačke vlade koji se odnosi na prevenciju ekstremizma i unaprjeđenje demokracije.

Zabrana bi stvorila pravne pretpostavke za postupanje protiv Hezbolaha. "Hezbolah se financira pranjem novca, krađom automobila i uopće kriminalnim radnjama. Njemačka je za njih područje na koje se mogu povući i steći novac", citirao je list "Frankfurter Rundschau" zastupnika CDU-a Mariana Wendta u lipnju ove godine. Wendt se zalaže za potpunu zabranu Hezbolaha i kaže da to nije samo propagandna već i vojno-teroristička i izrazito kriminalna organizacija. Zabrana bi po njegovom mišljenju donijela mnogo prednosti. Tako bi se mogle zaustaviti novčane transakcije, ali i razotkriti strukture klanova i njihove mreže.

Preporuka uredništva