Zašto gastarbajteri biraju hrvatske staračke domove? | Priča dana | DW | 20.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Zašto gastarbajteri biraju hrvatske staračke domove?

Brojni građani Hrvatske, koji radni vijek provedu u inozemstvu, u starijim godinama vraćaju se u domovinu. Nerijetko je važan motiv i relativno povoljna cijena smještaja.

Prosječna cijena smještaja starijih osoba u javnim domovima kreće se oko 3.500 kuna mjesečno dok ona u Njemačkoj iznosi prosječno 2.400 eura. Kako bi se moglo biti korisnikom smještaja u nekom od javnih domova za starije osobe, dovoljno je imati prebivalište RH i navršenih 65 godina života. Zato ne postoje posebne evidencije o broju umirovljenika koji su radni vijek odradili izvan zemlje, a borave u staračkim domovima u domovini.

Katica Pisačić nakon 42 godine rada u Fuldi živi u zagrebačkom staračkom domu

Među 355 stanovnika jednog od najpoželjnijih zagrebačkih domova za smještaj starijih osoba, u Domu za starije osobe „Sveti Josip", živi i umirovljenica Katica Pisačić (75) koja je čitav radni vijek provela u Njemačkoj. Nakon 42 godine života i rada u Fuldi, prije 10-ak godina ova rođena Zagrepčanka, vratila se u Hrvatsku, a u Domu Sveti Josip živi malo duže od godine dana.

Kroatien Altersheim in Zagreb | Bewohner und Personal (DW/H. Puljiz)

Katica Pisačić

„Na smještaj u dom čekala sam 12 godina jer sam se prijavila još dok sam bila u Njemačkoj kako bih, kad dođe vrijeme, bila sigurna da ću imati svoje mjesto. Znala sam da mirovinu želim provesti u rodnom Zagrebu, a dok mi je sestra bila živa smještaj u domu mi nije bio potreban jer sam s njom živjela. Kad je umrla, došlo je vrijeme i da se uselim u dom“, priča nam vitalna Katica Pisačić koja je na rad u Njemačku otišla 1966. godine, u 23. godini života. Osim godine rada u Oberstdorfu, sve druge njemačke godine živjela je i radila u gradu Fuldi, prvo vrijeme kao šivačica u tvornici, a kasnije u ugostiteljstvu, većim dijelom u hotelskim restoranima.

„Radila sam u invalidskoj mirovini da ne budem na teret njemačkoj državi“

„U ugostiteljstvu sam radila do svojih 50-tih, a onda sam se razboljela i nakon dugog liječenja otišla u invalidsku mirovinu. Dok sam bolovala, slikala sam i izrađivala predmete od gline, doškolovala sam se i kad sam se oporavila, počela sam ponovno raditi, ovaj put kao njegovateljica, jer nisam željela tražiti pomoć od države. U početku sam radila u privatnom domu za starije osobe - bio je to jedan od najboljih domova u Njemačkoj u to vrijeme, a zatim me moj liječnik uzeo da njegujem njegovu mamu koja je bila oboljela od Alzheimerove bolesti, o kojoj sam se brinula do njezine smrti. Stanovala sam u njihovoj kući, invalidska mirovina nije bila velika, pa mi je to odgovaralo jer nisam htjela tražiti pomoć od države. Tamo sam ostala do kraja i zatim se vratila u Hrvatsku“, ističe Katica i dodaje da je u Hrvatskoj puno ljepše živjeti nego u vrijeme kad ju je napustila i otišla u Njemačku.

Kroatien Altersheim in Zagreb | Bewohner und Personal (DW/H. Puljiz)

Ljiljana Jelenčić

S njemačkom mirovinom u Hrvatskoj dobro živi, a hvali njemačku državu koja joj svake godine povisuje mirovinu i ne zaboravlja na svoje radnike koji su došli iz drugih zemalja. Kad ne čita, rješava križaljke ili razgovara putem Vibera s prijateljima u Njemačkoj, Katica Pisačić uključena je u mnoge društvene aktivnosti unutar doma i, kako nam je potvrdila socijalna radnica Ljiljana Jelenčić, Pisačić je jedna od najvedrijih i najaktivnijih stanovnica doma. Gimnasticira, glumi, bavi se nordijskim hodanjem, uči brazilske plesove i pjeva u zboru. Osim uobičajenih usluga, stanovnicima Doma pri ruci je liječnička ambulanta unutar doma, dva puta mjesečno dolaze im psihijatri i fizijatri, a organizirani su i posjeti stomatoloških timova.

Povoljne cijene smještaja, sve usluge uključene u cijenu

Sve su te usluge i društvene aktivnosti uključene u redovnu cijenu smještaja Doma Sveti Josip, kojem je osnivač Grad Zagreb. Kako kaže ravnateljica Doma Ljiljana Vrbić cijene smještaja kreću se od 3.000 do 4.600 kuna. Cijene ovise o tome je li osoba smještena u jednokrevetnoj ili dvokrevetnoj sobi, a najviša cijena je za smještaj u jedinici za zdravstvenu njegu i brigu o zdravlju. Na smještaj u toj jedinici se i najduže čeka.

„Čekanje ovisi o vrsti usluge. Kandidati predaju zahtjeve dok još nisu u potrebi, ali to čine radi vlastite sigurnosti. Najveći pritisak je osoba koje koriste najviši stupanj usluge, a to su osobe koje se ne mogu brinuti o sebi. Oni često dugo čekaju jer dio korisnika koji su stigli u dom dok su se još mogli o sebi brinuti, zbog pogoršanja stanja prelaze u jedinicu za pojačanu njegu i rehabilitaciju. Zbog toga se mali dio kapaciteta oslobađa za najviši obim usluge“, naglašava ravnateljica Vrbić.

Na 11.000 mjesta čeka 70.000 umirovljenika

Kroatien Altersheim in Zagreb | Bewohner und Personal (DW/H. Puljiz)

Ljiljana Vrbić

O stanovnicima Doma Sveti Josip brine 136 zaposlenih i 40-ak volontera raznih zanimanja, a osim stalnih 355 stanovnika Doma, još stotinjak korisnika njeguju u vlastitim domovima i brinu o 300 korisnika projekta gerontološki centri Grada Zagreba.

U Hrvatskoj je 11.000 osoba smještenih u javnim domovima za starije osobe, a 70.000 osoba čeka svoje mjesto. Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatska ima tri državna i 45 decentraliziranih domova s podružnicama (osnivači su županije) te 52 doma u privatnom vlasništvu, vlasništvu vjerskih zajednica ili udruga. U privatnim domovima cijena smještaja viša je nego u javnima i kreće se od 2.200 do 6.458 kuna. U tri državna doma raspon cijena je od 2.800 do 3.500 kuna, u županijskim domovima za starije osobe raspon cijena je od 1.000 do 3.600 kuna. Cijena javnih domova je niža jer država subvencionira njihov rad s 164,5 milijuna kuna, a u nekim lokalnim sredinama, općine i gradovi subvencioniraju korisnicima i smještaj u privatnim domovima.

Interes za smještaj u domove raste zbog starenja stanovništva, ali i zbog, kako ističe ravnateljica Vrbić, odlaska djece u druge zemlje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva