Zašto gradovi postaju prazni?

Uzroka ima mnogo, od epidemija i ratova pa do gospodarske propasti. Ali od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se trend da se smanjuju i mnogi gradovi naše civilizacije. Već četvrtina gradova diljem svijeta broji manje stanovnika nego što ih je imala ranije. Zato se u Dresdenu okupilo 200 stručnjaka iz praktično čitavog svijeta kako bi pokušali naći uzroke napuštanja gradova.
Karina Pallagst, znanstvenica sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, objašnjava što znanstvenici pokušavaju utvrditi: "Namjeravamo razviti svojevrsni test uspješnosti: gdje je ta granica na kojoj smanjivanje postaje kritično za neki grad? I ako iz iskustava iz čitavog svijeta nađemo određene ključne pokazatelje - na kojima ćemo još dugo morati raditi - onda bismo imali temelj i za važne informacije koje se mogu prenijeti i gradovima, ali i političarima."

Voditi računa o navikama lokalnog stanovništva

Jer, mnogo toga u životu nekog grada ovisi i o lokalnim navikama. Na primjer, osobito je za građane gradova u Njemačkoj važno da sudjeluju u planiranju mjesta u kojem žive. S druge strane, u čitavom svijetu gotovo redovito gradovi propadaju tamo gdje su naselja građena oko industrije koja više ne postoji. Tako je to u čitavom nizu gradova u njemačkom Porajnju, baš kao i u gradu Yubariju u Japanu. Dong Chun Shin iz Južne Koreje proučio je taj japanski grad koji se razvio oko rudnika i kojeg su nakon toga pokušali pretvoriti u turističko središte: "Greška koju su Japanci učinili u slučaju Yubari jest da su lokalne vlasti ignorirale ljude koje i žive u tom području. U prvom su redu gledali na industriju, a ne ljude i zato njihova politika nije mogla uspjeti."
Naravno, gospodarski je faktor jedan od najvažnijih: tamo gdje nema posla i stanovnika će biti sve manje. To je jedan od razloga zašto prije svega odumiru stara gradska središta gdje su prije bili obrtnici i mala poduzeća. Karina Pallagst ističe: "'Hollowing out', to pražnjenje središta obrazac je koji se zbiva po čitavom svijetu, to se doista događa posvuda."
Ali u većim gradovima, sama središta gradova tek rijetko su bili industrijski čvorovi, nego su tu bila i kulturna, trgovačka, crkvena i politička sjedišta. Zato se u velegradovima, kao što je London na primjer, pojavljuje svojevrsni uzorak poput rupa u siru. "Osobito treba naglasiti primjer Pariza, s veoma stabilnom i atraktivnom jezgrom i gdje se iseljavanje dešava u prvom i drugom pojasu oko grada, gdje su se tradicionalno nalazili proizvodni pogoni" kaže Pallagst.

Tko stvara image grada

Kultura i kreativnost su veoma važni za opstanak grada. Upravo ti sektori privlače mlade, obrazovane pa tako i imućne građane. Ali vrlo je teško u kratkom roku promijeniti "image" grada. Dapače, znanstvenici u tom sektoru posebnu pažnju obraćaju na to koliko je homoseksualaca u gradu. Karina Pallagst objašnjava: "Taj indeks homoseksualaca svjedoči kako grad, u kojem živi mnogo takvog stanovništva, raspolaže veoma velikom kulturnom raznolikošću pa time je atraktivan za obrazovane ljude i za poduzeća u sektoru visoke tehnologije." Treba se pritom samo sjetiti Amsterdama - ili čak Kölna u Njemačkoj.
S druge strane, pojavljuje se problem gradova bez djece. Ali bez obzira na ove probleme, još uvijek ima gradova na našem planetu koji i dalje bujaju - i to preko svake mjere, poput Manile na Filipinima ili mnogih gradova u Kini. "U zemljama u razvoju još uvijek postoji tradicionalni odlazak iz sela u gradove. Ali na Zapadu se vidi obrnuti trend: životni uvjeti u gradovima postali su toliko loši da ljudi sele u okolina manja naselja. I New York ili San Francisco u posljednje su doba izgubili mnogo stanovnika. Razlog tomu je što se u mjestima oko tih velegradova stanarina još uvijek može plaćati i ljudi vide kako u drugim dijelovima Amerike i s nižim primanjima mogu uživati u puno boljoj kvaliteti življenja", ističe Karina Pallagst.