XXL-Bundestag | Politika | DW | 22.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

XXL-Bundestag

Novi saziv Bundestaga bi nakon saveznih izbora 26. rujna mogao imati više od 900 članova. Time bi bio dvostruko veći od Predstavničkog doma u SAD-u.

Aktualni saziv Bundestaga (709 članova) najbrojniji je parlament u povijesti Savezne Republike Njemačke. Po Statutu bi Njemački parlament u idealnom slučaju trebao brojati 598 zastupnika. Njihov broj se povećava od izbora do izbora. Samo na posljednjim izborima prije četiri godine, parlament je „narastao" za 78 mandata.

I vrlo je izgledno da će Bundestag i dalje rasti - nakon izbora 26.9., u plenarnoj dvorani bi moglo sjediti i puno više od 800 parlamentaraca, pa čak možda i skoro 1.000. U globalnoj usporedbi, samo Kineski narodni kongres ima više zastupnika – uz napomenu da Kina ima skoro 17 puta više stanovnika od Njemačke.

Razlog tog „čudesnog" povećanja broja mandata leži u kompliciranom njemačkom izbornom zakonu. U Njemačkoj postoji 299 izbornih jedinica gotovo iste veličine. Oni kandidati koji dobiju najviše glasova u nekoj od tih 299 izbornih jedinici, odlaze u Berlin kao direktno izabrani kandidati. Ali njemački birači na raspolaganju imaju dva glasa – „prvi“ i „drugi“.

Pogledajte video 02:41

Predizborna kampanja na poplavljenim područjima

Prvim biraju pojedine političare (direktne kandidate), a drugim glasom stranačke liste. Tako se „dijeli" ostalih 299 mandata, što ukupno čini 598 mjesta u parlamentu. Osvojeni broj „drugih glasova" glasova određuje snagu stranke, odnosno s koliko će ona mandata biti zastupljena u Bundestagu.

Posljedica tužbe pred Ustavnim sudom

Činjenica da Bundestag već sad ima znatno više zastupnika nego što je to bilo predviđeno, posljedica je „dodatnih" mandata (slobodni prijevod njemačkog pojma: Überhangmandate“). Oni se dodjeljuju kada neka stranka dobije više direktnih mandata nego što joj pripada mjesta u Bundestagu – odnosno onoliko mjesta na koja ima pravo na temelju „drugog glasa". Budući da velike stranke imaju u pravilu i najveće šanse za osvajanje direktnih mandata, njima i pripadne većina takvih mandata. Na primjer, na izborima 2017. stranke konzervativne Unije CDU/CSU osvojile su 43 od ukupno 46 tih "dodatnih" mandata. Male su stranke ranije ostajale praznih ruku kod tih mandata i stoga podnijele tužbu pred Saveznim ustavnim sudom – uspješno.

Savezni ustavni sud proglasio je prije desetak godina Izborni zakon u Njemačkoj de jure neustavnim i pozvao na reformu. Ona je stupila na snagu 2013. godine i predviđa mehanizam kompenzacije - taj mehanizam omogućava povećanje ukupnog broja zastupničkih mjesta u Bundestagu sve dok odnos snaga, odnosno broj mandata u klubovima zastupnika ne odgovara konstelaciji uspostavljenoj na temelju osvojenih „drugih glasova". Nuspojava tog mehanizma je: broj zastupnika raste i raste. Nakon prošlih izbora prije četiri godine je zbog te kompenzacije „kreirano" 65 novih mandata.

Više zastupnika, više novca poreznih obveznika

Tako više ne ide, kažu u međuvremenu predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Zabrinuti su da u jednom trenutku Bundestag neće moći funkcionirati, zbog na primjer nedostatka prostora. Potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth iz Zelenih pita: "Gdje smjestiti sve zastupnike tijekom sjednice parlamenta? I gdje da se sastaju parlamentarni klubovi?"

Parlamentarni voditelj poslova Liberalne stranke FDP, Marco Buschmann također je zabrinut zbog političke poruke koju sadašnji Izborni zakon šalje javnosti: "Kako bi politika trebala vjerodostojno animirati na reforme ako se ona sama ne reformira putem dobro osmišljenog Izbornog zakona?"

Udruženje koje zastupa interese poreznih obveznika (BdSt) također vrši pritisak. Ono se zalaže za ekonomično korištenje novca poreznih obveznika. Suradnici BdSt-a izračunali su da Bundestag u sadašnjem sastavu sa svojih 709 članova znači dodatne troškove od 333 milijuna eura u odnosu na zakonski prvobitno predviđenih 598 mjesta - s 800 mandata to bi bilo 605 milijuna više, a s 900 - 905 milijuna. U internetskoj peticiji "Stavite točku na XXL-Bundestag!" Udruženje njemačkih poreznih obveznika poziva na reduciranje parlamenta na 500 članova. Smanjenje mora biti "prvo na dnevnom redu novog parlamenta", zahtijeva predsjednik BdSt-a Reiner Holznagel.

Reforma je već provedena, ali radilo se o vrlo maloj reformi. Entuzijazam i spremnost na reforme posebno je ograničen (da ne kažemo: mali) u najvećoj parlamentarnoj skupini: CDU/CSU, jer ona ima najviše koristi od trenutnog njemačkog Izbornog zakona. U jesen prošle godine, konzervativne stranke CDU/CSU i njihov koalicijski partner SPD dogovorili su se o promjeni, prema kojoj nakon tri „dodatna mandata” više ne smije biti kompenzacija. Osim toga, neki od preostalih "dodatnih mandata” trebaju se kompenzirati s mandatima s lista tih stranaka u drugim saveznim zemljama. Više se od svega toga može očekivati ​​tek od 2024. godine, kada će broj izbornih jedinica s 299 biti smanjen na 280, čime će se smanjiti i broj mandata.

Jedan zastupnik predstavlja 117.000 građana

Ali, koliko je Bundestag velik u odnosu na parlamente drugih zemalja? Samo je Kineski narodni kongres, koji je više organ „blagoslova” i prihvaćanja odluka nego stvarni predstavnik naroda, veći sa svojih 2.980 zastupničkih mjesta. Međutim, omjer u odnosu na broj stanovnika je važniji faktor. Njemačka ima oko 83 milijuna ljudi, Kina oko 1,4 milijardi. To znači da kineski mandat zastupa 470.000 ljudi, njemački samo 117.000. Odnos u SAD-u je čak i nepovoljniji. Tamo 435 članova Predstavničkog doma predstavlja 329 milijuna ljudi, odnosno svaki zastupnik predstavlja 756.000 građana. Nasuprot tome, uvjeti u Austriji su bajkoviti. Ovdje samo oko 50.000 građana dolazi na jednog zastupnika. No, smanjenje Austrijskog parlamenta do sada nije bilo predmet rasprava.

Reforma se u Bundestagu dugo odgađala, tako da će nakon 26. rujna situacija biti kompliciranija nego sada. Planirano je opremanje novih ureda, ali to ne bi trebalo biti završeno prije 2022. U krajnjoj nuždi,, novi zastupnici će se morati zadovoljiti kontejnerima, rekao je predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble još 2019. godine, predviđajući probleme koji bi uskoro mogli nastupiti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva