1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Willsch za bezuvjetan početak pregovora Hrvatske i EU-a

Anto Jankovic8. ožujka 2005

Ovih dana bi trebala pasti odluka hoće li pregovori Hrvatske i Europske unije početi kako je predviđeno 17. ožujka. Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Carla del Ponte tomu se protivi tvrdeći da Hrvatska ne surađuje potpuno sa sudom. Zastupnik u Njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch protivi se odgodi pregovora.

https://p.dw.com/p/9ZHW

«Bez ikakve rezerve mislim da pregovori trebaju početi. Smatram važnim da EU ostvari zacrtani termin početka pregovora, a to je važno među ostalim i za Hrvatsku s unutarnjopolitičkoga gledišta.»

Na pitanje kome vjerovati, Carli del Ponte koja tvrdi da Hrvatska ne surađuje s međunarodnim sudom ili Hrvatskoj vladi koja tvrdi da glede suradnje čini sve što je u njezinoj moći Willsch je odgovorio:

«Uopće ne sumnjam u ono što tvrdi hrvatska vlada. Spremnost na suradnju s Haagom u više je navrata pokazana, ne samo na riječima nego i tako što su drugi generali ili visoki vojni časnici potaknuti da se predaju Haagu. A što se tiče Gotovine, nemam nikakvog povoda sumnjati u tvrdnje hrvatske vlade. Vi znate da se Gotovina sa svojom francuskom putovnicom može slobodno kretati diljem svijeta i mislim da bi Del Ponteova morala jasnije reći kakvim informacijama raspolaže i dokazati ih ako može.»

Na pitanje je li moguće da se tvrdnjama o Gotovini koje možda nisu točne vodi određena politika prema Hrvatskoj Willsch je odgovorio:

«U najmanju ruku mora se izraziti takva sumnja, jer ako se više činjenica ne stavlja na stol, to zacijelo ima razloga. Znam da oni koji su skeptični prema Hrvatskom pristupu Europskoj uniji slučaj Gotovina sa sobom nose kao monstrancu. To ne smatram ispravnim da se čitav narod uzima kao taoca na jednom pitanju koje počiva na informacijama koje se ne može pobliže dokazati.»

CDU-ov zastupnik Willsch smatra da bi odgoda početka pregovra s Hrvatskom imala negativne posljedice za čitavu regiju:

«S jedne strane to bi bio loš signal na drugim područjima bivše Jugosavije, a s druge strane i za hrvatsku unutarnju politiku. Proklamirani cilj hrvatske politike bez obzira na stranke jest da se pristup Europskoj uniji ostvari što prije. I za to su Hrvati spremni poduzeti velike napore i provesti reforme kako bi se približili odredbama Acuis comunitairea. Taj elan bi mogao splasnuti u slučaju odbijanja od strane Europske unije koje bi Hrvati doživjeli kao neopravdano. A to bi bilo opasno.»