″Was ist deutsch?″ | Kultura | DW | 02.06.2006
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kultura

"Was ist deutsch?"

Još do unazad nekoliko godina postaviti pitanje "Što je njemačko " ili još preciznije: "Što je to tipično njemačko" zvučalo je poput provokacije, a većina Nijemaca suočena s tim pitanjem, osjeća svojevrsnu zbunjenost.

default

Neki se rado identificiraju s poznatom krilaticom Made in Germany, garancijom njemačke kvalitete, no brojni osjećaju nelagodu zbog toga što se u medijima o Njemačkoj najčešće govori u kontekstu njezine najmračnije povijesti - razdoblja nacionalsocijalizma i njegovih mučnih odjeka u sadašnjosti u obliku neonacističkih ispada.
Njemački publicist Mathias Matussek, koji je upravo objavio knjigu pod naslovom "Mi Nijemci - zbog čega nas drugi mogu zavoljeti?" očito je pogodio promjenu društvene klime i novog vala pozitivnog njemačkog patriotizma, koji ne isključuje druge da bi veličao sebe, već se samosvjesno identificira s pozitivnim stečevinama vlastite kulture. U tome će Nijemcima i svima onima koji ih žele upoznati i bolje razumjeti, zacijelo pomoći i dvije izložbe koje su danas otvorene u Njemačkoj i bave se upravo tim pitanjem: Što je to što se može označiti kao "njemačko" i kako se prema tome odnositi? Njemački povijesni muzej u Berlinu otvorio je stalni postav koji prikazuje njemačku povijest kroz dva tisućljeća, a Germanski nacionalni muzej u Nürnbergu izložbu pod nazivom "Što je njemačko?"

Propitivanje vlastitog identiteta

Izložba u Nürnbergu (2.6. -3.10 06) obilježena je mješavinom ozbiljnog i ironičnog propitivanja o vlastitom identitetu. Što se sve na izložbi može vidjeti? Na 1500 četvornih metara izložbenog prostora prikazano je oko 700 eksponata, podijeljenih u pet tematskih područja " Duh", "Karakter", "Vjera", "Čežnja" i "Domovina". Već i sami ovi naslovi sugeriraju koje su glavne teme i naglasci njemačkog "duhovnog krajolika" posljednjih dvjesta godina. Iako ovi nazivi zvuče vrlo ozbiljno i teško, sam karakter izložbe je protkan dozom humora i ironičnog samoispitivanja, a razne aspekte takozvanog "njemačkog bića", ili "bitka", kako bi to radije nazvali njemački filozofi, utjelovljuju eksponati svakodnevnih uporabnih predmeta, kao i rijetki umjetnički predmeti iz muzejskih zbirki. Dakle - jedna mješavina kulture svakodnevnice i takozvane "elitne " kulture. O koncepciji izložbe govori jedan od kustosa izložbe Dr. Matthias Hamann: „Izložba se bavi pitanjem "što je njemačko", ali ne daje odgovor na to pitanje. Mi pružamo puno mogućih odgovora i to u okviru pet tematskih područja pod vrlo zvučnim nazivima - Duh, Domovina, Vjera, Čežnja, Karakter. U tom području kombiniramo predmete iz razdoblja od oko 200 godina - predmete koji su ljudima bliski , s neobičnim predmetima tako da u tim prostorima nastaju ironični obrati.To su suptilne stvari koje djeluju pomalo provokativno, zato da potaknu posjetitelje na razmišljanje o tom pitanju - što je njemačko.“

Pravi je trenutak za izložbu

Kako na primjer izgleda segment izložbe pod nazivom Duh /Geist, u kojem su, između ostalog, predstavljana djela velikih starih majstora Albrechta Dürera i Lukasa Cranacha, preko suvremenih umjetnika starije generacije Joerga Immendorfa i Gerharda Richtera, sve do predstavnika najmlađe generacije Ericka Niedlinga i Tobiasa Koebscha. Tu se radi o predstavljanju Nijemaca kao kulturne nacije. Nijemci se definiraju kao nacija pjesnika i mislilaca. U taj se segment ulazi kroz jedan veliki ljevak na kojem su ispisane pojedine njemačke riječi koje su prihvaćene u raznim jezicima i kulturama svijeta. Na primjer "Zeitnot" koji se koristi u ruskom, ili "Oberdirekor", koja se koristi u engleskom. Kroz taj se ljevak ulazi u prostoriju sa četiri stupa koji predstavljaju stupove kulturnog identiteta: pjesništvo, filozofiju, glazbu i scenske umjetnosti. Na zidovima su slike koje obrađuju tri teme - snove, proboj i nepovjerenje. Nepovjerenje prema tom duhu koji se znao preobraziti i u svoju suprotnost. Na tim se stupovima može vidjeti i njemačka sklonost prema zatvorenosti u vlastite zidove, gunđanju, umjesto iznošenju svojih misli u javnost. Tu se dakle ne radi o povijesnoj izložbi, nego o pojedinim trenucima i aspektima njemačke povijesti i raznim mogućim odgovorima. Na pitanje zbog čega izložba na tu temu, koja je do nedavno bila gotovo tabu tema, upravo sada i u kontekstu kulturnog programa Svjetskog nogometnog prvenstva, Dr Hamman pojašnjava: „U Njemačkoj se tek od nedavno vode rasprave o tome što se podrazumijeva pod njemačkim identitetom. Prije tri godine smo planirali što ćemo mi kao Germanski nacionalni muzej ponuditi u okviru kulturnog programa Svjetskog nogometnog prvenstva i onda smo došli na tu ideju postaviti izložbu : Was ist deutsch? Ako bolje pogledate, nacionalni su osjećaji za vrijeme takvih priredbi prilično uzburkani i u tom smislu je to zaista odgovarajući trenutak - što nam je vrlo drago.“

Postoje li klišeji?

Na pitanje očekuju li autori ove izložbe da se prevladaju neki klišeji ili predrasude o Nijemcima, Dr. Hamman je odgovorio: „To je teško reći, jer kad malo bolje pogledate, mnogi su od tih klišeja točni. Ali mi sami trebamo pogledati koje su to naše njemačke osobine još relevantne. Što je s točnošću, je li to za nas još bitno? Ako posjetitelji nakon izložbe kažu: pa da, to je baš zgodna izložba, onda nismo ništa postigli. Ako pak kažu - ne, s time se uopće ne slažem, ili pak: to je baš dobro, ili - to me zaista ljuti - onda je to super. Jedno istraživanje u cijeloj Europi o imidžu Njemačke pokazalo je kako Nijemci o sebi uglavnom prilično negativno misle, te da prevladava neko mračno raspoloženje. Ljudi izvan Njemačke to uopće ne mogu pojmiti.“