″Vučić i Dodik su odigrali javni i politički performans″ | Politika | DW | 17.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

BiH - Srbija

"Vučić i Dodik su odigrali javni i politički performans"

Vratite se u institucije BiH, zamolio je Vučić Dodika, koji je obećao da će za par dana razgovarati o deblokadi. Potezi obojice samo su igre, kažu analitičari.

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik

Uigrani par - Vučić i Dodik

"Vratit ćemo se u Banjaluku i razgovarati sa svim partnerima u vlasti i opozicijom, o povratku u institucije BiH”, poručio je srpski član Predsjedništva BiH i prvi čovjek Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorad Dodik, odmah nakon sastanka s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem u subotu (15.1.).

“Imajući u vidu težinu pozicije cjelokupnog srpskog naroda, a posebno neprimjerene i nepravedne pritiske koji se provode protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva, predsjednik Vučić je zamolio Dodika i sve političke snage u Republici Srpskoj, da sudjeluju u radu zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini i na najbolji način štite interese srpskog naroda i Republike Srpske”, navedeno je u priopćenju nakon sastanka.

Smirivanje ili nastavak krize

Višemjesečno političko prepucavanje i dizanje tenzija do usijanja, počinje tako možda dobijati obrise izlaska iz krize, s obzirom na najave da će se priča o povratku srpskih predstavnika u institucije BiH, razmatrati na Narodnoj skupštini RS u veljači, kako je najavio Dodik. Nije jasno samo, hoće li to biti sjednica  o zvaničnoj molbi Vučića ili će se razmatrati stavovi političkih stranaka u RS.

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik

Bliski odnosi - Dodik s Vučićem u Beogradu

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da se ništa neće promijeniti, te da je Vučićeva „molba“ samo igra, jer on ne želi biti označen kao krivac u cijelom procesu. Ovako, tvrdi on, dobijaju obojica.

„Vučić i Dodik odigrali su javni i politički performans, u kojem je Vučić sa sebe skinuo odgovornost rekavši Dodiku da se vrati u institucije BiH. To skidanje odgovornosti podrazumijeva da je on nedužan pred međunarodnom zajednicom, odnosno EU-om i SAD-om, a u načelu kriza nije riješena i nastaviće se institucionalna blokada u BiH“, uvjeren je Kazaz.

Rezulat je stigao stigao iste večeri kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, pohvalio Vučića za angažman. Schmidt se s njim sastao još u rujnu prošle godine u Beogradu.

„Dodik trenutno blokira institucije i moram izraziti respekt prema gospodinu Vučiću, jer je na njega izvršio pritisak, tražeći da dođe tamo gdje je biran“, rekao je Schmidt za Face TV. On je naglasio da mu ne treba Dodikovo priznanje za posao koji obavlja, te da su sankcije spremne a Sjedinjene Države, EU i OHR, jedinstveni i na istoj strani.

Inckov zakon u parlament

Teško da će Dodik dobiti podršku od oporbe u RS na sjednici parlamenta, odakle već poručuju da je ovo dokaz da se od početka radilo o političkoj predstavi odnosno, da je Dodik nakon pada političkog rejtinga, izvadio zadnji adut iz rukava, pokušavajući spasiti što se spasiti može.

Jelena Trivić, podredsjednica Šartije demokratskog progresa (PDP), kaže da odluku o povratku u institucije BiH, može donijeti samo Narodna skupština RS-a. Problem je, kaže ona, što pitanje zbog kojeg je sve počelo, nametanje Inckovog zakona, ne smije ostati na ovom nivou.

„Tema vraćanja nadležnosti je farsa i jedini njen uzrok je gubitak kontrole nad sucima i tužilaštvom, odnosno gubitak kontrole u Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu. Jasno je također, da je vraćanje nadležnosti samo dio laži i lažnog srbovanja SNSD-a koje gledamo već 15 godina“, kaže Trivić, podsjećajući na Schmidtovu raniju spremnost da se Inckov zakon suspendira, te da se u Parlamentu dođe do prihvatljivog rješenja za RS.

Analitičari s druge strane vjeruju da će, ukoliko Dodik sada popusti, to biti političko samoubojstvo i njegov konačan pad, koji je počeo gubitkom Banjaluke na proteklim izborima. Alternativa je nastavak politike blokade institucija i donošenja zakona koji su na dnevnom redu, a kojima se razvlašćuje država u sferi pravosuđa, financija i obrane. U tom slučaju, pitanje je kako će reagirati međunarodna zajednica, a kako Srbija, te hoće li Dodik isprobati do kojih krajnjih granica je Aleksandar Vučić u BiH spreman ići.

Tko je "jači igrač”

Jedno je sigurno, slažu se analitičari, da ukoliko Dodik nastavi s politikom blokada i pričom o mogućoj secesiji, postao je za Moskvu, „jači igrač“ na Balkanu od Vučića.

„Jedna mogućnost je da on ide do kraja. Međutim, to je vrlo ograničeno i domet toga bi njega vrlo brzo izolirao. To bi onda značilo ne samo odlazak iz javnog i političkog života te potezanje piutanja kaznene i druge odgovornosti, već i nečasan politički kraj. Zato ja mislim da je realnija ova druga opcija, da povratak u institucije BiH bude praćen dogovorima unutar RS-a“, kaže predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić.

Neformalni šef oporbe, Mirko Šarović, prvi čovjek Srpske demokratske stranke (SDS), podsjeća da je Dodik Republiku Srpsku doveo u tešku situaciju, uključujuči i Srbiju, čiji se predsjednik, kako zabrinuto ističe, uz sve probleme i izazove s kojima se suočava, sada mora baviti i krizom koju je Dodik izazvao u BiH.

Skupština RS u Banjaluci

O čemu će uopće odlučivati Skupština u Banjaluci?

„Posljednjih mjeseci, a to smo činili i ranije, upozoravali smo Dodika da politika sukobljavanja, koju on provodi, Republiku Srpsku vodi u ambis i da iz kriza koje se proizvode, Republika Srpska izlazi sve slabija i sa sve više neprijatelja“, poručuje Šarović. On upozorava Dodikada se kocka s RS i njenim institucijama, koje uništava zloupotrebljavajući sve poluge vlasti.

Što sa zakonima?

Nakon najave mogućeg povratka srpskih predstavnika u institucije BiH, sporne će biti odluke Narodne skupštine, kojima je usvojen novi Zakon o lijekovima i definirano formiranje Agencije za lijekove, ali i set zakona iz oblasti pravosuđa, poreza i obrane, kojima se nadležnost prenosi s BiH na RS.

Za sada se ne spominje ni Inckov zakon o zabrani negiranja genocida, čije je nametanje izazvalo krizu. Zato će, slažu se analitičari, u najmanju ruku biti zanimljivo gledati kako će se entitetske vlasti Republike Srpske, ukoliko dođe do deblokade institucija, iz svega ovog izvući.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu