Vjeverica koja je podijelila Finsku
2. srpnja 2019
Velike, crne oči i krajevi usana izvijeni prema gore, kao da se stalno smješka - teško je zamisliti da ovako slatka životinjica na sebe može navući bijes i neprijateljstvo. Ali europska leteća vjeverica (Pteromys Volans) u Finskoj nije samo trn u oku zemljoposjednicima i urbanistima, nego i protivnicima Europske unije. EU-smjernice o staništima životinja, naime, štite životni prostor letećih vjeverica, a to su gospodarski vrijedne šume. Šumarska industrija je zaslužna za petinu finskog izvoza. Mnogi zemljoposjednici europske mjere zaštite životinja doživljavaju kao nepoželjno miješanje u interne poslove. A urbanisti su ljuti jer vjeverice žive sve bliže gradova i ometaju građevinske projekte. "Kada ljudi u Finskoj govore o letećoj vjeverici, onda se uopće ne radi o životinjama - oni je više koriste kao simbol. Kao simbol moći Europske unije nad ljudima", kaže za DW Maarit Jokinen. Ta znanstvenica sa Sveučilišta Helsinki proučava odnos između ljudi i vjeverica.
(Nove) nepremostive barijere za vjeverice
Bez obzira što je europska leteća vjeverica zaštićena vrsta, njezina populacija se u posljednjih 10 godina smanjila za 40 posto. Njezin najveći neprijatelj su gospodarski interesi, prije svega, interesi drvne industrije. Ta životinjica veličine ljudskog dlana ima između prednjih i stražnjih nožu kožice prekrivene krznom koje se šire poput padobrana kada skače sa stabla na stablo. No, na zemlji su spore i trome - i zbog toga su lak plijen za druge životinje koje se njima hrane. Sa sječom i krčenjem čitavih šuma za ove životinje nastaju nepremostive barijere. Ali njihova sudbina u Finskoj ne nailazi na pretjerano suosjećanje. U medijima se predstavljaju pojedini, ekstremni slučajevi u kojima se leteće vjeverice krive za blokiranje nekih građavinskih projekata i objavljuju tekstovi pod senzacionalističkim naslovima tipa: "Leteće vjeverice kradu božićnu čaroliju" ili "Leteća rukavica može preusmjeriti i autoceste".
Glodavci s lošim imidžom
Jedan novi projekt pod imenom LIFE koji se financira novcem EU-a trebao bi popraviti imidž, a time i situaciju zaštićenih vjeverica u Finskoj. Trebalo bi ga provesti državno poduzeće Metsähallitus koje upravlja državnim šumama. Projekt je zamišljen tako da se ove plahe životinje mogu promatrati putem livestreama i da se u okviru njega pokuša zemljoposjednike uključiti u planiranje zaštićenih staništa, a ne da se s njima vodi rat.
Juho Korvenoa posjeduje njive i šume na jugu Finske. On sudjeluje u projektu LIFE i pristao je na to da neke šumske površine u njegovom posjedu ostanu netaknute kako bi se vjeverice zaštitile. On misli kako je do poboljšanja imidža letećih vjeverica još dug put i kako oni koji tu životinju žele zaštititi još moraju puno naučiti. A to ekološki aktivisti sada upravo i pokušavaju. No bez obzira na to traže da se strože reguliraju zaštićena područja za leteće vjeverice. Trenutno je zemljoposjednicima ostavljeno na izbor koliko će stabala ostaviti za vjeverice. Andrea Santangneli sa Sveučilišta Helsinski smatra da ih ostavljaju premalo i da nadležene vlasti nedovoljno nadziru taj proces. "Mislim da bi to trebalo jasno i generalno regulirati umjesto da se ostavlja na izbor zemljoposjednicima", kaže on u razgovoru za DW.
U Finskom šumarskom institutu tvrde, štoviše, da zemljoposjednici namjerno obaraju stabla koja bi bila savršeno stanište za vjeverice kako se one ne bi tamo naselile.
Vjeverice mogu i podignuti cijenu nekretnina
Eija Hurme, voditeljica projekta LIFE, pak, vjeruje da se iza postupaka zemljoposjednika ne krije loša namjera nego prije ignorancija. Ona zato zajedno sa svojim timom prikuplja podatke o letećim vjevericama. Kako se radi o životinjama koje su aktivne noću, to baš i nije jednostavan zadatak. Zato im u tome pomažu psi tragači. Njihova trenerica, Tanja Kerpela, objašnjava nam kako se psi vode tragom vjeveričjeg izmeta i tako im pomažu doći do informacija o stvarnoj veličini populacije.
U Espoou, drugom najvećem gradu u Finskoj, živi oko 800 vjeverica i on slovi kao uspješni model povezivanja ekologije i urbanističkog planiranja. Tamo leteće vjeverice nisu simbol stranog uplitanja u finske poslove. Lokalno stanovništvo je ponosno na njih. Štoviše, cijena neke nekretnine može porasti ako se ispostavi da na zelenim površinama u blizini nje žive leteće vjeverice. To znači, upućuje Eija Hurme, da kupci mogu biti sigurni da se ta stabla neće oboriti te da će i u budućnosti imati šumu pred kućom.