1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Viviane Reding: "Nema više povratka na staro"

16. lipnja 2011

Hrvatskoj ne treba monitorng EU-a, tvrdi potpredsjednica Europske komisije. No statistički monitoring će postojati kad se radi o zapošljavanju predstavnika manjina. Do 2014. mora ih u državnim tijelima biti 5,5%.

https://p.dw.com/p/11bks
Viviane Reding
Viviane RedingFoto: AP

Potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding bila je uz predsjednika Barrosa najveća zagovarateljica odluke da Komisija već prošlog petka (10.6.) objavi preporuku o zaključivanju pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. U ekskluzivnom intervjuu za Deutsche Welle ona govori o tome zbog čega je Hrvatska od Europe dobila zeleno svjetlo, koliko je daleko u reformama otišla Srbija, te kakvi su izgledi za ostale zemlje u regiji da se priključe Uniji.


Europska je komisija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj da postane 28. članica EU-a. Zbog čega je Komisija dala preporuku da se zaključe pristupni pregovori s Hrvatskom?

Zbog toga što je ubrzanje napora (op.a. da se postignu rezultati) u zadnjih nekoliko mjeseci bilo vrlo impresivno. Zaključili smo skoro sva Poglavlja iz Sporazuma, još su samo dva preostala, i bilo je vrlo impresivno vidjeti odlučnost hrvatskih vlasti da daju i zadnji poticaj nužnim reformama. Budući da je postignut značajan napredak, mi smo mogli najaviti „konačno odbrojavanje“.

Panorama Zagreba
Zagreb pod monitoringom do ulaska u UnijuFoto: Damir Zizic

Čak i nakon što se okončaju pristupni pregovori i određena zemlja postane članicom Unije, to ne znači da je i proces reformi u njoj završen. Za Bugarsku i Rumunjsku je EU npr. uveo poseban monitoring kako bi se pratio tijek reformi i nakon pristupanja Uniji. Treba li i Hrvatskoj takva vrsta monitoringa?

Mislim da je došlo vrijeme da donesemo odluku (op.a. o zaključivanju pregovora s Hrvatskom) jer su reforme pokrenute u Hrvatskoj provedene nepovratno i trajno. Mi smo se potrudili provesti vrlo ozbiljne analize na temelju činjenica i brojki. Na temelju onog što se uistinu događa u stvarnosti. Kad vidim napredak postignut na području rješavanja ratnih zločina, u borbi protiv korupcije i uspostavi tijela za borbu protiv nje, kad analiziramo organizaciju javnih natječaja, način financiranja stranaka, pa reforme u pravosuđu s uvođenjem disciplinskih procesa za suce, profesionalizacije, djelotvornosti, neovisnosti… Odlučili smo da su rezultati vrlo jasni. Moglo se jasno vidjeti da s ove točke nema više povratka na staro. Zbog toga smo nakon pažljive analize mogli dati zeleno svjetlo. Naravno, činjenica da je Komisija dala zeleno svjetlo ne znači da ćemo na tome stati. Nastavit ćemo s analizom, jer rad se mora nastaviti. Stoga će postojati monitoring i redovito izvještavanje o provedbi reformi, sve do datuma pristupa u EU. Ali ne i nakon datuma pristupa. Što to znači? Znači da ćemo redovito upotpunjavati podatke koje imamo. Naše “promatračke misije” mogu uputiti pisma upozorenja hrvatskim vlastima, ukoliko budu smatrale da se ne postiže napredak poput onog koji je zabilježen tijekom zadnjih mjeseci. A u listopadu ćemo objaviti izvješće o postignutim rezultatima.

Mnogi hrvatski građani ni sami nisu zadovoljni funkcioniranjem pravnog sustava u zemlji, da ne spominjemo korupciju gotovo na svim razinama. Na kojim konkretnim slučajevima hrvatske vlasti moraju posebno raditi?

Mislim da je Hrvatska prešla vrlo dugačak put i to u vrlo kratkom vremenu. Uvijek je bolno provoditi tako brze reforme. To nije jednostavno. Ni u jednoj zemlji. Naravno da reforme nisu još sto posto okončane. Ali napredak je bio velik. Ima još puno stvari koje treba napraviti. Npr. u pravosuđu treba smanjiti broj starih nerješenih slučajeva i to na svim vrstama sudova, te osigurati da pravni sustav u potpunosti funkcionira - i to za sve građane. Oni moraju biti sigurni da se njihovi slučajevi rješavaju i to na neovisan način.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i potpredsjendica Europske komisije Viviane Reding
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i potpredsjendica Europske komisije Viviane RedingFoto: Alen Legovic

Kad se radi o korupciji, moramo prije svega osigurati da policija postane djelotvornija, to će se postići i kroz njenu depolitizaciju. Moraju se osnažiti specijalizirani timovi posebno kad je riječ o finacijskom kriminalu. Porezi, carine, policija, financijska policija… sve to treba biti sređeno. A tu je i pitanje manjina. Tim se problemima hrvatska vlada počela baviti, ali to još nije dovršeno. Na primjer, na razini zapošljavanja manjina, u tijelima državne administracije, tijelima lokalne i regionalne samouprave, u policiji i u pravosuđu. Tu moramo ustanoviti djelotvoran sustav statističkog monitoringa, jer cilj je da na tim mjestima do 2014. godine bude zaposleno 5,5 posto predstavnika manjina.

Na sljedećoj stranici: Zbog čega tajnovitost u pregovorima?

O mnogim se temama tijekom pristupnih pregovora razgovaralo iza zatvorenih vrata i javnosti je malo poznato što je dogovoreno. To izaziva nepovjerenje građana. Čemu tolika tajnovitost?

Morate shvatiti da se u Hrvatskoj morate razvijati na revolucionarno brz način. Moraju se donositi vrlo teške političke odluke, o kojima ne možete raspravljati mjesecima već ih jednostavno morate donijeti i potom ih provesti. Da to vlasti nisu uradile, mi nikad ne bismo mogli dati zeleno svjetlo za zaključenje ovih pregovora. Ono što je zadnjih mjeseci učinila vlada bilo je vrlo impresivno. Ja sam u listopadu predsjedniku Republike i premijerki dala popis zadataka koji su morali biti obavljeni. Među njima je bilo dvanaest točaka o tomu kako reformirati pravosuđe, kako se boriti protiv kourpcije i kako integrirati manjine. I to je učinjeno jednim vrlo, vrlo brzim tempom. Koliko sam shvatila, Hrvatski je sabor morao raditi gotovo danonoćno, kako bi se uspostavio novi sustav. To nije jednostavno: obučavati ljude, uspostaviti mehanizme kontrole. I što sad treba raditi? Mislim da nije vrijeme za čekanje.

Rimska skulputra koja prikazuje božicu pravde
Svi moraju imati osjećaj da im se pravedno sudiFoto: picture alliance/dpa

Mislim da građanima treba objasniti što je učinjeno i koje su prednosti ulaska u Uniju. Znam da je na televiziji započeta kampanja i to je prvi korak. Treba uistinu učiniti više. Jasno je da ne možete organizirati javnu raspravu o svakom koraku koji je poduzet, jer tu se nije išlo korak po korak. To je bio maraton, to je bilo trčanje! I sad kad je završetak maratona na vidiku treba građanima vrlo detaljno objasniti o čemu se tu radi. Prije svega mlađoj generaciji, da razumije što za nju znači budućnost u kojoj će biti partneri na kontinentu od 500 milijuna građana koji zajedno dijele iste vrijednosti i koji su najveće tržište na svijetu. Isto tako treba objasniti poljoprivrednicima da će stići značajna sredstva za poticaj razvoja seoskih sredina. Treba objasniti poslovnim ljudima da će stupiti nova pravila tržišnog natjecanja, da će borba protiv korupcije donijeti novo ozračje pravne sigurnosti, kako za građane tako i za biznis. Kuća se do sad dovodila u red. Sad građanima treba objasniti na kakvim je temljima izgrađena.

Hrvatska je zadnjih godina prošla kroz ogromne promjene. Postoji li trenutak kad ste pomislili: „To je to. Hrvatska je spremna, sad se radi tek o tome da se neke stvari malo bolje dotjeraju”?

Velike su odluke bile donešene, ali kad sam u listopadu prošle godine bila u Hrvatskoj, održala sam govor u kojem sam bila vrlo skeptična oko toga hoće li Hrvatska uspjeti sve to napraviti. Rekla sam da ću biti vrlo, vrlo stroga u analizi svega što bude poduzeto, bez obzira radilo se o pravosuđu, korupciji ili zaštiti manjina. Moram reći da je stvarno impresivno u kolikoj je mjeri bila snažna politička volja, i premijerkina i predsjednikova, pa i u samom parlamentu. Moram istaknuti da su se svi zajedno jako trudili. Spremnost na suradnju s Haškim sudom, neovisnost državnog odvjetništva… ja stvarno vjerujem da je to sve sada na točki s koje nema više povratka na staro i mislim da će to zemlju dovesti u jedno novo stanje. A to sve je bilo važno, ne samo za EU, već i za Hrvate same. To će im omogućiti da grade budućnost, da napreduju i daju šansu novim generacijama.

Hrvatske novine izvješćuju o nasilju u Splitu
Nasilje na gay prideu u Splitu nije bilo u skladu s eruoskim vrijedniostimaFoto: www.tportal.hr

Nasilje na Gay Prideu u Splitu prošlog vikenda – ostavilo je i gorak okus?

Znate, poštivanje manjina je važan element europskih vrijednosti koje svi dijelimo. Biti sposoban živjeti u drušvu u kojem nismo svi isti, i poštivati one koji su drugačiji, bez obzira jesu li drugačijeg etničkog porijekla ili drugačije seksualne orjentacije ili se radi o ženama… bilo kako. To je vrlo važan element europskih vrijednosti. Na hrvatskim je vlastima da se pobrinu za to da se te vrijednosti očuvaju.

Srbija je nedavno uhitila Ratka Mladića. Koliko se ona ovim korakom približila članstvu u Uniji?

Mi pozdravljamo uhićenje Ratka Mladića. Srbija je ispunila važnu međunarodnu obvezu. Što se tiče približavnja EU-u, Srbija mora intenzivirati reforme što je ključno da bi Komisija u listopadu mogla dati pozitivnu ocjenu. Tada ćemo vidjeti hoćemo li Srbiji dati status zemlje-kandidata, hoćemo li otvoriti proces pristupnih pregovora. No jedno mora biti vrlo jasno, baš kao što je bilo i u slučau Hrvatske, zaključivat ćemo po činjenicama i brojkama. Nećemo dati odobrenje na temelju ideološkog uvjerenja, već ćemo provjeriti u kolikoj je mjeri zemlja na temelju vlastitih zasluga napredovala ili nije.

I ostale zemlje s jugoistoka Europe žele postati članice EU-a. Što će im taj put sada učiniti težim, situacija u vlastitom dvorištu ili činjenica da je i sama EU u krizi i gdje ne dijele svi želju za proširivanjem?

Mislim da će svaka zemlja biti analizrana na temelju vlastitih zasluga. Prema tome, svaka zemlja mora napredovati vlastitim tempom, ali mislim da je zeleno svjetlo Hrvatskoj bio vrlo jak znak za cijelu regiju.

O ulasku Hrvatske u EU, unatoč preporuci Komisije, još mora odlučiti 27 zemalja članica. Može li tu nešto poći po krivu?

Lopta je sad na strani zemalja članica. Komisija je obavila svoj dio posla. Podrobno izanalizirala što se zbiva na terenu, detaj po detalj. Napravila je vrlo objektivnu i opširnu ocjenu. Konačnu ocjenu moraju dati zemlje članice. Naravno, u demokraciji parlamenti imaju vrlo važnu ulogu. Sad je na zemljama članicama i njihovim parlamentima da odluče hoće li slijediti preporuku Komisije.

Autorica: Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm