"Virusa kao što je korona će biti uvijek"
30. lipnja 2020
Kančo Stojčev je predsjednik Gallup International Association, međunarodne udruge instituta za istraživanje javnog mnijenja. Ono je upravo objavilo već treće izvješće o odnosu građana prema pandemiji virusa korone u kojem je ispitano gotovo 18.000 osoba u 19 zemalja, uključujući i europske države kao što su Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Italija i Švicarska, no i države na drugim kontinentima poput Indije i SAD.
DW: Gospodine Stojčev, što se promijenilo od posljednjeg ispitivanja javnog mnijenja?
Kančo Stojčev: Bojazan od zaraze koronom je i dalje velika diljem svijeta, ali postoje i naznake kako se smanjuje. Iako je 40% svih smrtnih slučajeva zabilježeno u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Italiji je krivulja infekcija i u tim državama sad pod nadzorom i ukidaju se zaštitne mjere. Ipak, bojazan je i dalje velik – 71 posto, 70 posto odnosno 79 posto upitanih u tim državama i dalje se boje kako bi mogli oboljeti od COVID 19 ili bi mogao biti to netko u njihovoj obitelji. U svih 19 država gdje smo proveli ispitivanje se 67 posto ljudi boji zaraze, a njih 30% ne.
Očito kako je strah bio na vrhuncu koncem travnja i početkom svibnja. Od tad bojazan nestaje, ali u zemljama kao što su SAD, Rusija, Japan, Malezija i Indija strah još uvijek raste, dok u Austriji, Bugarskoj i Velikoj Britaniji značajno pada. Na Filipinima i u Indiji se 53 i 49 upitanih se "veoma boje" kako bi mogli biti zaraženi.
Nešto je umjereniji odgovor kad se pita, je li prijetnja virusa "pretjerana". Dok 54% upitanih misli kako to nije slučaj, 41% ih misli da se pretjeralo sa prijetnjom. To je najviše izraženo u Bosni i Hercegovini (66%), Kazahstanu (61%), Bugarskoj (58%) i Moldaviji (58%). Možda je to i pouka iz nedavne povijesti? Samo 15% upitanih Južne Koreje misli da se pretjeruje, jer ta je zemlja nedavno bila suočena i sa epidemijom SARS-a.
DW: U priopćenju ovog novog istraživanja tvrdite kako "nema dvojbe kako je diljem svijeta počeo povratak u normalni život bez da je počela 'nova normalnost' o kojoj se govorilo." Trgovine su otvorene, ali kulturni život još praktično ne postoji, nema ni turista... Ne samo gospodarski nego i u nizu drugih područja smo daleko od normalnosti. Jeste li sigurni kako ovo nije ta 'nova normalnost'?
Stojčev: Naša opažanja se temelje na onim zemljama gdje su već potpuno ukinuta ograničenja zbog suzbijanja zaraze. Po meni, ta „nova normalnost“ o kojoj toliko raspravlja je zapravo nešto nenormalno. Izolacija u društvima je bila i jest nenormalna. Čovjek je čovjek jer je u intenzivnoj interakciji. Internetska interakcija je dostignuće i nadopuna našem suživotu, ali ne treba nadomjestiti stvarnost.
Kod obrazovanja nije riječ samo o znanju koje se sad prenosi preko interneta. Riječ je o osobnoj interakciji koja se ne može nadomjestiti učenjem na daljinu. Rad kod kuće po rezultatima može biti produktivan, ali rad je mnogo više od njegovog učinka, to je osnovni oblik ljudske interakcije. To su samo dva primjera te „nove normalnosti“ koja znači dehumanizaciju i veoma nas udaljuje od slobode.
DW: U izvještaju ste napisali da je podrška nacionalnim vladama u borbi protiv koronom svugdje bila i ostala velika, ali i kako postoje velike promjene. Što se promijenilo i gdje?
Stojčev: Podrška vladama i dalje je visoka: 63 posto ispitanih podržava mjere svoje vlade protiv korone, samo 34 posto ih odbija. U zemljama kao što su Južna Koreja, Malezija i Švicarska, podrška raste, a u Kazahstanu i Bugarskoj su vrijednosti od ožujka i travnja ostale približno iste sve do sad.
Nasuprot tome, podrška je značajno niža u Japanu (33%), Bosni i Hercegovini (36%) i Velikoj Britaniji (38%). A vladu predsjednika Trumpa i dalje podržava 40% – osam posto manje nego u travnju – ali 55% je odbija. U Rusiji je u tome također podrška vladi pala za 5%.
Podrška mjerama vlade naravno da je djelom povezana sa uvjerenjem, je li korona pod kontrolom. U svijetu se tu veoma različito misli: 44 posto kaže da je virus pod kontrolom, a 49 posto smatra da nije. Prije svega je raspršenost mišljenja začuđujuća: ona seže od 15 posto Japanaca koji vjeruju kako je virus pod kontrolom pa do 95 posto u Gruziji.
Pitanje u kojem je složna većina upitanih u gotovo svim zemljama jest financijski utjecaj korone. U 14 od 19 ispitanih zemalja, većina kaže da su im se prihodi u domaćinstvu smanjili. Najviše su pogođene obitelji na Filipinima (88%) i u Pakistanu (87%).
DW: Što upitani misle kad će život biti kao što je bio i prije korone?
Stojčev: O tome ne postoji usuglašeno mišljenje. 41 posto upitanih vjeruju kako će se sve normalizirati do kraja godine, 47 posto ne misle tako. Najoptimističniji su ljudi u Kazahstanu (65%), Bugarskoj (61%), Maleziji (60%) i Pakistanu (59%), dok su tri zemlje skupine najrazvijenijih G7 – Japan (11%), SAD (28%) i Velika Britanija (20%) – najviše zabrinute kako bi to moglo potrajati. Optimizam u trajanju očito je povezan i sa percepcijom mjera koje tamošnje vlade poduzimanu protiv pandemije.
DW: U sažetku ispitivanja tvrdite i kako se događa "nešto novo", ali ne u našim tijelima nego u našim glavama. Tvrdite i kako to veoma podsjeća na neku novu religiju i egalitarnom kultu.
Stojčev: Sloboda i ravnopravnost su temelji naše zapadne civilizacije. Kratko rečeno, to je osnova načina razmišljanja političke desnice: „Svi smo jednaki zato i ako smo slobodni". Ljevica ima suprotan koncept: "Slobodni smo zato i ako smo jednaki."
Reakcija globalne javnosti na Covid-19 je od te druge, ljevičarske vrste: naša sloboda se svodi i proklamira preko izuzetno svetog objekta, našeg tijela. Priznali ili ne, "logična" figura u našim glavama jest: "Mi smo jednaki zbog naših tijela". Tijelo je novi kult koji će razoriti našu civilizaciju jer se njemu žrtvuje osobnost i sva naša temeljna prava za koje su se borili milijuni naših predaka i zbog toga ginuli.
Virusi se ne šire u "valovima", virusi ne napadaju i ne povlače se. Virusi se ne mogu uništiti jednom zauvijek uništiti, odnosno tek kad naša planeta eksplodira. Virusi su dio našeg života. Ako te činjenice proglasimo herezom, postat ćemo žrtve kulta sa poraznim posljedicama.