VIENNAFAIR - sinergija umjetnosti, gospodarstva i politike | Kultura | DW | 27.04.2007
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

VIENNAFAIR - sinergija umjetnosti, gospodarstva i politike

Službena povijest suvremene europske umjetnosti do sada je bila uglavnom povijest umjetnosti zapadne Europe. Hoće li se nakon Viennafaira - sajma umjetnosti u Beču - takva percepcija početi mijenjati?

default

Hoće li Viennafair u blizini čuvenog Pratera postati novo obilježje Beča?

U brojnim zemljama i gradovima zapadne Europe sajmovi umjetnosti niču poput gljiva nakon kiše. Nakon sajmova u Koelnu održanih sredinom travnja (ukupno tri: uz tradicionalni Art Cologne od ove godine i sajam LISTE i TEASE) i novog sajma u Duesseldorfu DC (Duesseldorf Contemporary), te sajma umjetnosti Bruxellesu, u Beču je jučer završen treći po redu Viennafair. Nameće se pitanje: zbog čega u tolikoj inflaciji sajmova još jedan novi sajam.

Na pitanje po čemu se Viennafair razlikuje od ostalih europskih sajmova umjetnički direktor bečkog sajma gospodin Edek Bartz pojašnjava:

"Specifičnost Viennafaira je naš fokus na zemlje Srendje i Jugoistočne Europe. Od samog smo se početka potrudili pozvati na sajma u Beču galerije i umjetnike iz tih zemalja, a u tim se zemljama osniva sve više galerija. Mislim da će to tijekom slijedećih goidna biti vrlo bitna tema u kontekstu europske umjetnosti."

Tržiste umjetnosti živi s jedne strane od ponude i potražnje etabliranih umjetnika koji imaju stabilni umjetnički i tržišni status. No istovremeno to tržište stalno traži i nove "nepoznate veličine". Bečki sajam igra na obje karte: uz bok najpoznatijih imena koja uz umjetničku kvalitetu jamče i poslovni uspjeh za umjetnike, galeriste, kolekcionare i muzeje, Beč je ove godine više od trećine svog izložbenog prostora otvorio za galerije i institucije iz zemalja srednje i istočne Europe: okosnicu sajma i nadalje čine austrijske galerije sa svojim bogatim internacionalnim programom, a od ukupno 107 izlagača, njih 26 je iz dijela Europe koji do sada gotovo da nije bio poznat na europskoj umjetničkoj sceni. Sudjelovanje tolikog broja zemalja iz srednje i jugoistočne Europe zemalja teško bi bilo moguće bez financijske pomoći glavnog sponzora sajma ERSTE Bank koja upravo u zemljama ove regije, gdje već ima oko 16 milijuna svojih klijenata, vidi svoja tržišta budućnosti. Predstavnik ERSTE Bank, gospodin Boris Marte pojašnajva zbog čega je njegova banka, kao i niz drugih snažnih poduzetnika, zainteresirano za spregu s umjetnošću:

"Htio bih naglasiti da nam je u interesu da pomognemo očuvanje kulturnog identiteta tog dijela Europe. Ekonomska dinamika je samo jedan aspekt razvoja društva. Upravo u istočnoj Europi opažaju se dvije dinamike razvoja - ona gospodarska, koja je vrlo brza, ponekad i zastašujuća, ali kulturna i društvena dinamika za njom zaostaje."

Umjetnost i kultura - nova odlučujuća snaga integracije

Najviši predstavnici grada Beča i cijelog austrijskog gospodarskog i političkog establišmenta - uključujući i predsjednika države, kancelara i niz ministara- od kulture, gospodarstva do turizma - posjetili su sajam i svojom nazočnošću pokazali koliko ozbiljno shvaćaju poruke Europske unije i njene tzv. "Reflection Group" sa sjedištem u Beču. Ta je radna skupina, u kojoj su predstavnici europskog kulturnog, političkog i gospodarskog života, izdala priopćenje u kojem se eksplicitno naglašava kako je, nakon uspostavljanja gospodarske suradnje, slijedeći korak na putu ka ujedinjenju Europe kulturna suradnja, a upravo raznolikost kulturnih tradicija Europe predstavlja novu integrativnu snagu. U Beču se, kao nigdje drugdje do sada u Europi - a najvjerojatnije ni u svijetu - zemljama srednje i istočne Europe nudi izvrsna prilika da pokažu svoju kulturnu individualnost, kao i zajedničke nazivnike.

Platforma za ulazak na tržište umjetnosti

Tu su šansu od samog osnivanja sajma najbolje iskoristile Poljska, Rumunjska i Bugarska, koje su upravo zahvaljujući svojim dosadašnjiim nastupima na bečkom sajmu već uspjele integrirati neke od svojih suvremenih umjetnika na suvremenu kulturnu kartu Europe. Prošle je godine galerija Lokal 30b iz Varšave dobila nagradu za najbolju sjamsku prezentaciju, a ove godine je nagradu za najbolji umjetnički nastup dobio mladi bugarski video umjetnik Kamen Stojanov. Nagrada je samostalna izložba slijedeće godine u jednom najznačajnijih austrijskih i europskih muzeja - MAK-u. Time sajam u Beču želi naglasiti kako nije samo komercijalani sajam i burza umjetnosti, već i odskočna daska za mlade talente koja vodi ravno u vodeće muzeje svijeta.

Velike zasluge za izvanredno dobru percepciju rumunjske suvremene umjetnosti ima bivša rumunjska ministrica kulture koja je, kako u vlastitoj zemlji, tako i u međunarodnom kontekstu, uspjela izboriti bolju platformu za predstavljanje umjetnosti iz Rumunjske. Uspješne nastupe na sajmu u Beču zabilježile su već i brojne galerije iz Slovačke, Češke, Madžarske, Latvija i Rusije. Većini galerija iz ovih zemalja nastup na sajmu omogućio je sponozr ERSTE Bank, uz suradnju ministarstava tih zemalja i gradova u kojima te galerije djeluju.

A kakva je situacija sa zemljama bivše Jugoslavije?

Iz zemlja bivše Jugoslavijeu Beču su se ove godine predstavile tri galerije iz Srbije: galerije Remont, New Moments i Zvono iz Beograda; iz Slovenije ljubljanske galerije Gregor Podnar, Photon i Škuc, a iz Hrvatske - na žalost - samo jedna galerija iz Zagreba - Galerija C.A., koja je u Beču već po drugi puta, no i ove je godine svoj nastup sama finacirala. Potporu nije dobila niti od ERSTE Bank, koja je gotovo bez izuzetka finacirala sve ostale zemlje, kao niti od hrvatskog ministarstva kulture niti grada Zagreba. Hrvatsku je umjetnost na sajmu, isto kao i na Art Colegneu, predstavljao štand Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba, koji kao glavni događaj najavljuje otvaranje nove muzejske zgrade koncem rujna ove godine.

MOVE YOUR MIND - ili do kada će Hrvatska ignorirati šansu koju pruža Beč?

Za razliku od ostalih zemalja Srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se do sada očito nitko ne osjeća nadležnim za pomaganje i drugih oblika predstavljanja hrvatske suvremene umjetnosti, osim na ovoj uvriježenoj razini putem državnih institucija. Na primjer - davanjem potpore privatnim galerijama i profesionalnim umjetničkim udruženjima, a kamoli pojedinačnim umjetnicima. Dakako da je predstavljanje vlastite kulture u svijetu dugoročna investicija, no ta je invesitcija ne samo neizbježna ako se želi držati korak s Europom i svijetom, već i vrlo isplativa. Za kulturnu integraciju s Europom nije potreban samo novac, već prije svega svijest da je taj nezamjenjivi "višak vrijednosti" kojeg proizvode kultuni stvaraoci i njihova kulturna dobra, ogroman kulturni, politički i gospodarski kapital. Zapravo - i još više od toga - kulturni image jedne zemlje je svojevrsna osobna iskaznica te zemlje i ulaznica kojm se otvaraju brojna vrata - ne samo u kulturnoj, već i u gospodarskoj i političkoj razmjeni na svim razinama. Uz svijest o važnosti kulturne razmjene s europskim i ostalim zemljama potrebno je i znanje:umijeće komuniciranja i lobiranja za hrvatsku umjetnost, umjesto uvriježenih izlika i kukanja kako nema novaca. Jer novaca i spremnosti za suradnju s hrvatskim umjetnicima i galerijama u Beču ima. Hrvatski umjetnici trebali bi se bolje organizirati i prezentirati, a privatne galerije mogu poboljšati svoj status samo ako nastupaju zajednički - kako u vlastitoj zemlji, tako i u inozemstvu. Ministarstvo kulture, a pogotovo njena predstavništva u inozemstvu, mogla bi znatno olakšati hrvatskim umjetnicima i hrvatskoj umjetnosti integriraciju u suvremenu europsku kulturnu razmjenu. Naši susjedi u bivšoj Jugoslaviji to su već odavno shvatili i zavrnuli rukave, a zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Poljske već su se čvrsto integrirale u suvremenu europsku kulturnu razmjenu. Koliko će još Hrvatskoj trebati vremena da se i ona uključi?

  • Datum 27.04.2007
  • Autor Anita Kontrec-Goedecke
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/AK4p
  • Datum 27.04.2007
  • Autor Anita Kontrec-Goedecke
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/AK4p