Vesna Pusić - odlikašica u utrci za prvu predsjednicu

Vesnu Pusić mogli bismo nazvati konstantom u Hrvatskoj politici. U nogama ima velik broj političkih utakmica. Jedne je dobivala, druge je gubila, ali je u svakoj političkoj bitki bila i ostala „bez dlake na jeziku“. Desnom biračkom tijelu znala je podići krvni tlak svojim stavovima o upletenosti Hrvatske u rat u susjednoj Bosni i Hercegovini. Tu povijesnu epizodu smatra agresijom na susjednu državu i povijesnu avanturu kojom se ne treba ponositi.

Dobri korijeni

Rođena je 1953. u Zagrebu, u uglednoj građanskoj obitelji. Majka Višnja bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sveučilišni profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Jedno vrijeme bio je i savjetnik glavnog tajnika UN-a. Vesna Pusić može računati na dva sigurna glasa, onaj supruga Jurgisa Oniunasa s kojim je u braku od 1986. godine i kćeri Daiane, inače studentice filmske režije na zagrebačkoj Akademiji za dramske umjetnosti.

Od koljevke pa do groba najljepše je đačko doba

Nakon mature u zagrebačkoj gimnaziji u Križanićevoj ulici, jedan semestar provodi s ocem u Chicagu gdje joj otac predavao na tamošnjem sveučilištu. Po povratku u Hrvatsku upisuje se na studij sociologije i filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Diplomira u roku, ali se ne uspijeva zaposliti. Ipak na Institutu za sociologiju u Ljubljani ponuđen joj je rad na istraživanju o industrijskoj demokraciji. Tim projektom bavila se dvije godine kada je raspisan natječaj za asistenta na katedri za sociologiju u Zagrebu. Prijavila se i dobila posao. Ondje je i redovni profesor od 1988. godine.

Između politike i znanosti

U doba uoči prvih višestranačkih izbora Vesna Pusić je bila potpisnica peticije za stvaranje Koalicije narodnog sporazuma, a u listopadu 1990. jedna je od osnivačica HNS-a. Bila je to prva i jedina stranka u koju se učlanila, a stranački je bila aktivna do 1992. godine. U politički život opet se vraća pet godina kasnije. Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana i za predsjednicu stranke. Krajem 1970-ih aktivno se uključuje u feministički pokret, članica je grupe "Žena i društvo".

Jedna je od osnivačica nestranačkog pokreta za promicanje kulturne demokracije Erazmus Gilde u sklopu kojeg izdaje časopis Erazmus usmjeren na tranziciju u Hrvatskoj i zemljama Istočne Europe. Danas je Vesna Pusić predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te predsjednica saborskog Kluba zastupnika HNS-a. Potpredsjednica je Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke, a na tu dužnost birana je u dva navrata.

Poštenje je moguće i u politici

Svjetonazori osobe koja bi u povijet mogla ući kao prva hrvatska predsjednica su, s obzirom na njezino životno političko opredjeljenje, više manje jasni. Vesna Pusić abortus smatra zločinom nad ženama, a za zakon koji bi takvo što omogućio nikad ne bi digla ruku. Uvjerena je kako je poštenjem, znanjem i upornošću Hrvatsku moguće uvesti u Europsku uniju, te ostvariti gospodarski napredak i međunarodni ugled. Naglašava da je vrijeme za Hrvatsku u kojoj će svi građani imati osjećaj da su potrebni, poštovani te se osjećaju sigurno. Vrijeme je za Hrvatsku u kojoj će se nagrađivati rad, a kažnjavati lopovluk.

Ocjenjuje da Hrvatska u ovom trenutku treba predsjednicu koja će dokazati da je poštenje moguće i u politici.Vesna Pusić nada se i glasovima iz Bosne i Hercegovine. Upozorava da su Hrvati u Bosni i Hercegovini postali ugrožena vrsta što naziva posljedicom hrvatske, kad je susjedna zemlja u pitanju, tradicionalno katastrofalne politike. Ako postane predsjednica takvu će praksu radikalno promijeniti. Kako je rekla, surađivat će s BiH i s Hrvatima koji žive u toj zemlji na europskim projektima i europskoj budućnosti, ali ne i na destruktivnoj prošlosti i politici koja je do sada vladala.

Autor: Goran Prokopec

Odg. ur.: Nenad Kreizer