Veliko lutanje ekonomista po magli korone | Gospodarstvo | DW | 15.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Veliko lutanje ekonomista po magli korone

Svatko želi znati kakve će za gospodarstvo biti posljedice koronakrize. Ali trenutno su sve prognoze, uključujući i ovu od MMF-a, više-manje beskorisne, misli Henrik Böhme. Jer tako nešto još nismo doživjeli.

To je slično kao i sa vremenskom prognozom: kad je sunčano, nikoga previše ne zanima kakvo će vrijeme biti. Ali kad je vrijeme loše, svi žele znati kad će biti bolje.

Tako nekako je i sad u doba korone gdje je pola čovječanstva suočeno sa zabranom kontakata a gospodarske aktivnosti su najvećim dijelom jednostavno stale.

Što se gospodarstva tiče, to je i doba velikih brojeva. Računala ekonomskih stručnjaka su već pregrijana od silnog računanja, a još uvijek im se dodaju novi podaci kakvi ne postoje u nikakvom modelu izračuna. Jer sa takvim eksternim šokom - kako istraživači nazivaju elemente koje se nisu mogli predvidjeti - baš nitko nije računao. Čak ni uobičajeni proroci propasti svijeta. Oni uvijek govore: slom će doći! Ali to nije ništa novo.

Henrik Böhme

Henrik Böhme

Brojke kakve još nismo vidjeli

Svatko tko barem približno ozbiljno želi o tome govoriti, mora unaprijed priznati: ova situacija je bez presedana. Ima mnogo grafikona koji to zorno prikazuju, na primjer razvoj na tržištu rada u SAD kojeg je politolog Ian Bremmer objavio na Twitteru početkom travnja.

A to je bio tek početak, jer u međuvremenu je 16 milijuna građana Sjedinjenih Država izgubilo svoje radno mjesto. Nitko to nije mogao predvidjeti jer ne postoji neki sličan slučaj u povijesti. To se ne može usporediti s gospodarskom krizom 2008./09., ne može se usporediti niti sa Velikom depresijom koncem dvadesetih i početkom tridesetih prošlog stoljeća. Ali baš to je trik u svemu tome: računalski modeli gospodarskih proroka su zasnovani na povijesnim iskustvima.

Preporuka uredništva

Usprkos tome, instituti i institucije objavljuju svoje pokušaje nekakvih prognoza zasnovanih na različitim scenarijima. To je dovelo do toga da je na primjer Svjetska trgovinska organizacija prognozirala pad svjetske trgovinske razmjene negdje između 13 i 32%. Ili da je njemački institut Ifo iz Münchena procijenio pad njemačkog gospodarstva između 7 i čak 20% na godinu. Nešto konkretnija je bila prognoza Međunarodnog monetarnog fonda koji misli kako će se volumen svjetskog gospodarstva smanjiti za 3%. Ali odmah i iskreno priznaje kako ta procjena nipošto ne mora biti pouzdana.

Traži se alternativa

Naravno da su te brojke važne: sa jedne strane, ljudi žele znati koliko će doista biti loše, a sa druge i vlade moraju izračunati, koliko milijardi će biti potrebno kao pomoć u ovoj krizi. Ali kao što smo rekli: brojke koje se danas objavljuju su već sutra čisto nagađanje sve dok nitko ne zna kada će se uspjeti obuzdati ovaj virus. A neke brojke se trenutno jedva mogu i dobiti: za izračun inflacije su potrebne konkretne cijene u trgovinama - ali one su uglavnom zatvorene. Važna je i redovita anketa o raspoloženju u oko 7.000 njemačkih poduzeća, ali je veliko pitanje ima li u tim poduzećima ikoga tko bi imao vremena baviti se i takvim upitnicima.

Tako analitičari i ekonomski stručnjaci moraju potražiti alternativu kako bi dobili možda manje precizne, ali još uvijek ispravne podatke. I ja tu na Deutsche Welleu sa mog prozora mogu vidjeti Rajnu i teretne brodove koje po njoj plove. Ima ih manje nego inače, ali ih ipak ima. Sa druge strane, možete otvoriti portal za rezervaciju stolova u restoranima Open Table i tamo vidite potpuni, dakle 100% pad rezervacija.

Ili pokušavate na temelju pojedinih podataka stvoriti opću sliku: na primjer, tu je vijest kako su u Kini butici luksuznih proizvoda opet otvorili svoja vrata i kako mušterije dolaze i kupuju. Nema ih toliko kao prije pandemije, ali ih ipak ima.

"Ništa što bi mogli znati"

U ovim danima se čuju i iskreni glasovi koji priznaju kako njihove prognoze ne vrijede niti papira na kojem su pisane. Na primjer Torsten Slok, analitičar Deusche Bank u New Yorku kaže kako jednostavno nema ništa što bi u svojem modelu mogao upisati u rubriku varijabli. Čak i šef američkog Feda, Jerome Powell priznaje kako, kada je riječ o krizi zbog korone, "tu nema ničega što bi mogli znati".

To nas čini bespomoćnima - ali je istovremeno i utješno. Preostaje jedino pognuti glavu i pričekati da oluja prođe. Onda ćemo vidjeti štetu koju je načinio ovaj virus. Ali nemojte sad pitati, kolika će biti šteta. Sigurno je samo jedno: čeka nas mnogo posla.