Veliki povratak francuskih konzervativaca? | Politika | DW | 26.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Predsjednički izbori

Veliki povratak francuskih konzervativaca?

Desetljećima su socijalisti i konzervativci dominirali političkim životom u Francuskoj. Nakon izborne pobjede Emmanuela Macrona 2017. obje stranke su bile u krizi. Sada ponovno bilježe uspjehe.

Xavier Bertrand, Nicolas Sarkozy i članovi stranke Les Républicains

Xavier Bertrand (2. s desna) s Nicolasom Sarkozyjem i članovima stranke Les Républicains

Politička karta nakon prvog kruga regionalnih izbora izgleda kao povratak u prošlost. Nijedan kandidat iz predsjednikove stranke La République en Marche (LREM), koja ima većinu u Nacionalnoj skupštini, neće biti na čelu neke regije nakon drugog kruga izbora u nedjelju. Sa svojim često popularnim nositeljima vlasti, konzervativci i socijalisti vladaju svim regijama - s izuzetkom regije oko Provance i Azurne obale na Mediteranu, gdje bi mogao trijumfirati RN (Rassemblement National) Marine Le Pen.

„Francuska je u ovom pogledu podijeljena na dva dijela", analizira politolog Emiliano Grossman s Instituta političkih znanosti u Parizu i dodaje da „na nacionalnoj razini dominira predsjednikova stranka, na regionalnoj i lokalnoj razini stranke koje su određivale politiku do 2017.“. Ali Grossman dodaje da ovaj izborni uspjeh ne kaže puno o mogućem ishodu predsjedničkih izbora u proljeće iduće godine – jedan od razloga je i izuzetno slaba stopa izlaznosti na regionalnim izborima.

U Parizu su socijalisti i konzervativci i dalje na političkoj margini - imaju mali utjecaj u parlamentu. Stradale su i stranačke strukture. Konzervativce, koji su se u svibnju 2015. godine odrekli starog imena UMP (Unija za narodni pokret) i preimenovali se u „Les Républicains“ (LR), predvodi Christian Jacob, 61-godišnjak izabran na čelo LR-a u listopadu 2019. „jer nikome nije smetao", kaže Grossman. Nezamislivo je da bi se Jacob mogao kandirati na dužnost predsjednika u ime svoje stranke.

Predsjednik Macron na biralištu tijekom nedavnih regionalnih izbora

Predsjednik Macron na biralištu tijekom nedavnih regionalnih izbora

Težak izbor kandidata

Iako statuti predviđaju otvorene predizbore za predsjedničkog kandidata konzervativaca, odluka o kandidatu mogla bi pasti ipak izvan stranke, i to tijekom ove godine. Od konzervativnih političara trenutno najperspektivniji kandidati naime nemaju stranačku knjižicu LR-a. Ni predsjednica regije Île-de-France u kojoj je i Pariz, Valérie Pécresse, a ni Xavier Bertrand iz regije Hauts-de-France, trenutno nisu članovi Les Républicains.

Ali to nije glavni problem za kandidate. Budući da predsjednika u Francuskoj narod bira direktno, podrška birača je mnogo važnija od dobre pozicije u stranačkim organima. „U Francuskoj nije običaj da stranka vodi prijepore oko programa ili da formira strategiju predizborne kampanje, nije običaj da članovi mogu dati svoje mišljenje. Ovdje se radi o pojedinačnom političaru koji samostalno razvija uvjerljiv program", kaže Simon Persico s Instituta za političku politiku (IEP) u Grenobleu. Na koncu stranka će se okupiti iza kandidata koji ima najbolje izglede – s ili bez članstva u stranci, dodaje on.

Nerijetko se dogodi i da se nekoliko vodećih  konzervativaca bori za čelnu poziciju mjesecima uoči predsjedničkih izbora. Ali ove godine još uvijek nije jasno kako će točno biti određen kandidat koji najviše obećava – na izborima. Vjerojatno neće biti predizbora kao 2016. godine, kada je pobijedio Francois Fillon i tako iz utrke izbacio bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Persico ističe da će se naručiti ankete o tome koju osobu najbolje prihvaća konzervativno biračko tijelo. Ako postoji jasan favorit, vjerojatno će ta osoba biti nominirana, kaže. Međutim, službeni način izbora kandidata još nije jasan.

Nepopularni Sarkozy

Uostalom, jasno je da se vrijeme Nicolasa Sarkozyja bliži kraju. Ovaj 66-godišnjak osvojio je Elizejsku palaču 2007. godine - kao posljednji konzervativni kandidat. Bivši dugogodišnji lider stranke do danas se nije povukao iz politike, ali Sarkozy se trenutno prvenstveno bavi pravosuđem. Na proljeće ga je pariški sud osudio na tri godine zatvora zbog korupcije. U novom procesu, Sarkozy mora odgovarati i na optužbe oko ilegalnog financiranja kampanje.

Sarkozyja ne opterećuje samo mogućnost odlaska u zatvor. Podrška u njegovoj stranci također opada. „Moj osjećaj je da polako, ali sigurno preuzima ulogu onog pomalo nevoljenog ujaka, kojeg biste pozvali na ručak nedjeljom, ali za kojeg ste također sretni kada ode“, kaže politolog Grossman. Kontakt s predsjednikom Macronom također je reduciran u posljednje vrijeme - na početku svog mandata Macron je redovito primao Sarkozyja na konzultacije u Elizejskoj palači.

Marine Le Pen

Marine Le Pen (RN) u kampanji za regionalne izbore

Nema mjesta za manevre

Grossman i Persico se slažu oko toga da je malo vjerojatno da će Sarkozyjeva stranka imati kandidata u drugom krugu predsjedničkih izbora.

„Glavni problem republikanaca je taj što imaju vrlo ograničen politički manevarski prostor zahvaljujući tome što Macron dominira na sceni. Obzirom da se aktualni predsjednik tijekom svog mandata očito okrenuo u smjeru konzervativaca, svojom politikom i izborom kadrova upravo on sada zauzima taj politički prostor. Na primjer, iz Sarkozyjevog kruga je Macronov ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin i premijer Jean Castex“, ističe Persico.

Najvjerojatniji je duel Macron-Le Pen u drugom krugu izbora. Politička karta Francuske nakon predsjedničkih izbora u proljeće iduće godine opet će izgledati sasvim drugačije.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android