Veličanje Mladića bi se moglo kažnjavati – kad bi država to htjela | Politika | DW | 14.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Veličanje Mladića bi se moglo kažnjavati – kad bi država to htjela

Nastavljeni su protesti povodom murala koji je Ratku Mladiću posvećen u Beogradu. U Srbiji nije zabranjeno veličati osuđenike Haškog suda, ali ima zakona kojim bi se veličanju Mladića teoretski moglo stati na put.

Nekoliko stotina građana iskazalo je u subotu (13. studeni) uvečer revolt zbog odluke Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije da u utorak zabrani skup na kojem je u Njegoševoj ulici u beogradskoj četvrti Vračar trebao biti uklonjen mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

Skup su podržali deseci udruga i nevladinih organizacija za koje je nedopustivo da u centru Beograda stoji mural čovjeku osuđenom pred Haškim tribunalom za genocid, progon, istrebljivanje i zločin protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima za vrijeme rata u BiH.

„Ovo je nastavak borbe koja ima cilj da u zemlji vlada zakon, a ne pravo jačeg. To je nastavak otpora jer su nam dio Vračara okupirali desničari i određuju tko će proći“, rekao je Ivan Đurić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava. „Naš najveći problem je što i koga štite, a to je mural Mladića.“

Na nedalekom Cvetnom trgu su se u isto vrijeme okupili i pripadnici desničarske organizacije Levijatana. „Tu smo jer branimo Ratka Mladića“, rekao je za DW jedan pripadnik ovog pokreta.

Dok su govore ne prosvjedu protiv murala držali redatelj Stevan Filipović, novinar Rade Radovanović, Aida Ćorović i Jelena Jaćimović, aktivistice koje su utorak privedene jer su bacale jaja na mural u Njegoševoj, pripadnici Levijatana uzvikivali su „Ratko Mladić“ i sudionike skupa nazivali „ustašama".

Skup je završen bez većih incidenata, ali i bez planirane šetnje – demonstranti su od nje odustali iz sigurnosnih razloga. Oko sat kasnije, organizacija Žene u crnom za DW je potvrdila da im je otet, a potom i zapaljen transparent s prosvjeda s natpisom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici".

Zašto veličanje Mladića u Srbiji nije kažnjivo?

Pogledajte video 04:03

Aida Ćorović: Zamislite da u Berlinu naprave grafit Hitleru

Prema članu 387 Kaznenog zakona u Srbiji, kazna zatvora prijeti onom tko negira genocid – ali samo ako je on utvrđen pravomoćnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog kaznenog suda, ali ne i Haškog tribunala.

Znači li to da oni koji veličaju Ratka Mladića i negiraju genocid u Srebrenici ne mogu biti kazneno gonjeni?

„Nije mi poznato da je itko inicirao kazneni postupak, odnosno podnio kaznenu prijavu zbog negiranja genocida utvrđenog presudom Tribunala za bivšu Jugoslaviju, tako da ne znam kako bi tužitelj postupio u tom slučaju“, kaže za DW beogradski odvjetnik Mihailo Pavlović.

Pavlović objašnjava da je svako osporavanje pravomoćnih presuda problematično jer urušava načela vladavine prava i negira pravosudni sustav. „Pravomoćne presude se moraju poštovati bez obzira na to da li se s njima slažemo ili ne. O presudama se može raspravljati, ali se njihova pravna snaga ne smije dovoditi u pitanje."

„Zato neka vrsta sankcije mora postojati. Izvjesnost sankcije zbog negiranja zločina bi vjerojatno utjecala na negatore genocida da to ne čine javno“, dodaje Pavlović.

Mural Ratka Mladića netko je naslikao u srpnju ove godine, a od trenutka kada je Inicijativa mladih za ljudska prava najavila da će ga ukloniti, mural gotovo danonoćno čuva petnaestak mlađih muških osoba. Za DW kažu da ne pripadaju niti jednoj grupi, da samo čuvaju svoju četvrt i da je Ratko Mladić za njih „heroj“.

Zakon daje još mogućnosti

Serbien Protest in Belgrad

Prosvjed protiv murala

U Srbiji postoji i Zakon o zabrani manifestacija neonacističkih ili fašističkih organizacija koji u članu 4 kaže da je zabranjena proizvodnja i upotreba simbola kojima se propagiraju postupci osuđenika za ratne zločine.

Mogu li tako i okupljanja u „obranu Mladića“ i njegove slike na zidu biti kažnjiva?

Pravnik Pavlović objašnjava da odgovor i na ovo pitanje ovisi od tumačenja odredaba ovog zakona – da li se odnosi samo na fašističke simbole protekle iz Drugog svjetskog rata ili je kontekst širi. Zakon propisuje novčane kazne za ovakva djela, kaže on.

„Podsjetio bih da je Europski sud za ljudska prava 2019. godine donio presudu u predmetu Šimunić protiv Hrvatske u kojoj je odbacio tvrdnju nogometaša Josipa Šimunića koji je na sportskom terenu izvikivao fašistički pozdrav 'Za dom spremni'.“

Hrvatski sudovi su Šimuniću ranije izrekli novčanu kaznu na temelju Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Pavlović ocjenjuje da bi i u Srbiji bilo prostora da se primijene odredbe Zakona o javnom redu i miru i to po članu 8, u slučaju iscrtavanja grafita ratnim zločincima, što bi rezultiralo izricanjem novčanih kazni.

„Prilično sam siguran da bi tako izrečena kazna prošla test Europskog suda za ljudska prava, odnosno da bi taj sud odbacio zahtjev osoba koje veličaju ratne zločince na bilo koji način. Hoću reći da prostora za izricanje prekršajnih kazni očito ima, samo je pitanje volje i spremnosti organa vlasti da to i učine“, zaključuje Mihailo Pavlović.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu